HDZ-ov ekonomski stručnjak Domagoj Ivan Milošević je ovih dana izjavio kako najveća oporbena stranka razmatra austrijski model upravljanja javnim poduzećima. Taj model znači da se javnim tvrtkama upravlja iz krovnog holdinga, dok bi se vodeći menadžeri birali javnim, međunarodnim natječajima kako bi se spriječilo neželjeno političko kadroviranje.
Milošević ga se nije prvi sjetio – još u ožujku, šef Reformista Radimir Čačić rekao je da priželjkuje takav model u Hrvatskoj, zbog čega smo istražili što je to zapravo famozni austrijski model i zašto ga političari zazivaju.
‘Potrebno je odvojiti upravljanje tvrtkama i financijskom imovinom od upravljanja nekretninama. Nužno je prestati upravljati samo udjelima – trebamo strateško i financijsko upravljanje tvrtkama u kojima država ima udjele’, rekao je Milošević za tportal.
Tri skupine poduzeća
Objašnjava kako tvrtke treba razvrstati u tri skupine: tvrtke koje država ne planira privatizirati i potrebna im je profesionalizacija upravljanja i odmak od politike; tvrtke koje trebaju strateškog partnera kako bi se razvijale i tvrtke koje treba privatizirati, ali putem Zagrebačke burze kako bi se potaknulo tržište kapitala.
‘Austrijski model upravljanja kroz državni holding, tvrtku sa svega par desetaka zaposlenih profesionalaca, osigurao bi vladi upravo to strateško i financijsko upravljanje, ali bez miješanja u svakodnevni posao upravama tih istih tvrtaka’, dodaje Milošević.
Nadalje, u tom modelu Vlada i ministarstva donose strategiju upravljanja i postavljaju ciljeve, a takav holding operira kroz kontinuiranu prisutnost i sudjelovanje u Nadzornim odborima.
‘Austrijski model uključuje i sudjelovanje poslodavaca kao partnera u donošenju strateških odluka, mi vjerujemo da je za Hrvatsku potrebno uključiti oba socijalna partnera. Pod ingerencijom holdinga nisu sve tvrtke u državnom vlasništvu, neke poput infrastrukturnih, ostale su pod ingerencijom resornih ministarstava’, zaključuje Milošević.
Kostrenčić je za, ali je skeptičan
Konzultant i lobist s bogatim iskustvom u Austriji, Marijan Kostrenčić pozdravlja austrijski model i misli da bi državne tvrtke trebali voditi profesionalci koji nemaju milosti, međutim skeptičan je oko njegova uvođenja u Hrvatsku.
‘Upoznao sam sto menadžera državnih tvrtaka u Austriji od kojih su samo tri ili četiri bili idioti. Dogodi se da menadžer državne tvrtke bude blizak političkoj stranci, da bude njen simpatizer ali tamo nema milosti. Ne može se dogoditi da tvrtku vodi netko tko nema iskustva, ili da se postavi ministar koji nema iskustva kao što se to dogodilo u Milanovićevoj vladi.’
Kostrenčić kao idealan primjer navodi španjolski državni holding koji je početkom devedesetih vodio čovjek iz najveće oporbene strane. To kaže za njih nije bilo važno jer je bio kvalificiran te je bio manga u svojem poslu.
‘U Hrvatskoj se imenuje direktore i ministre kako bi se zadovoljilo egoistične interese, a ne kako bi se postavilo ljude koji bi pomogli državi’, rekao je Kostrenčić za tportal.
Što se primjene austrijskog modela u Hrvatskoj tiče, Kostrenčić misli da će za njegovu primjenu trebati sigurno nekoliko godina.
‘Hrvatska je spaljena zemlja i pravosuđe je velik problem, a to je krimen starog HDZ- kada se postavljalo suce brojeći im krvna zrnca i zato imamo to što imamo. Sve je to počelo smjenom Vladimira Primorca 1995. godine’, zaključio je.
Kako funkcionira ÖBIB?
Krovna je organizacija austrijskog modela ÖBIB – Österreichische Bundes und Industriebeteiligungen. ÖBIB nadzire sve investicije austrijske države u državnim ili djelomično državnim kompanijama. Osnovan je 1967. kako bi centralizirao administraciju i zastupao interes zemlje u nacionaliziranim tvrtkama. Ove se godine transformirao iz dioničkog društva u društvo ograničene odgovornosti kako bi lakše kupovao udjele u tvrtkama za što je izravno odgovoran ministarstvu financija.
ÖBIB je dakle vlasnik nacionaliziranih tvrtaka, ali i drži značajne vlasničke udjele u nekim od najvećih austrijskih kompanija. Drži 31,5 posto udjela u OMV-u, 28 posto Telekom Austrije, 52 posto austrijske pošte i 30 posto austrijskog mirovinskog fonda.
I Kukuriku je za ovaj model, ali zasad samo na papiru
Podsjetimo, pritisnuta zahtjevima Bruxellesa, Vlada je sredinom svibnja u plan reformi uvrstila mjere za poboljšanje upravljanja javnim poduzećima. Između ostaloga, obećala je smanjenje broja trgovačkih društava od posebnog i strateškog interesa te ubrzavanje procesa privatizacije. Također, najavila je napuštanje prakse političkih imenovanja čelnih ljudi državnih tvrtaka i unajmljivanje headhunting agencija za pronalaženje kvalitetnih menadžera.
U planu je i objava specifičnih ciljeva državnih poduzeća s ciljem odgovornijeg poslovanja i jačanja ocjenjivanja uspješnosti društava. U tu svrhu postavit će se srednjoročni ciljevi i indikatori za mjerenje uspješnosti, a visine rukovodećih plaća i nagrađivanje vezat će se uz uspješnost u ostvarivanju tih ciljeva. Drugim riječima, sve bitne odrednice austrijskog modela već su na papiru.
