Problem depresije jedan je od najvećih paradoksa društva i medicine. Stotine milijuna ljudi u svijetu, a stotine tisuća u Hrvatskoj, trpe od te bolesti, ali u najboljem slučaju jedna trećina potraži liječničku pomoć.
U svakodnevnom životu postoje brojni okidači koji mogu potaknuti pojavu depresije, od stresa, nezadovoljstva trenutnim životnim okolnostima, financijskih problema do jednostavnijih uzroka poput nepovoljne biometeorološke prognoze. Međutim, kako prepoznati depresiju i možda predvidjeti njezin nastanak novi su izazovi stavljeni pred stručnjake posvećene istraživanju ovog psihološkog poremećaja.
Na temelju simptoma poput osjećaja tuge, poteškoća pri doživljavanju zadovoljstva, nesanice i sl. stručnjaci postavljaju dijagnozu te izabiru odgovarajuću terapiju antidepresivima ili psihoterapiju. Terapija antidepresivima pokazuje značajan učinak u liječenju depresije – kod 40% pacijenata zabilježen je značajan oporavak nakon primjenjene terapije. Ipak, 20-30% pacijenata ne pokazuje nikakvu reakciju na takvu terapiju, što bi moglo upućivati da pate od kronične depresije.
Općenito gledajući, dosadašnja otkrića neuroloških istraživanja magnetskom rezonancijom mogla bi doprinijeti boljoj i poboljšati izglede pacijenata kako bi bolje reagirali na specifične modalitete u terapiji.
Depresiju redovito izaziva kombinacija genetskog naslijeđa i utjecaja vanjskih okolnosti. Ako je genetska predispozicija za depresiju jaka, bolest može nastati i bez stresnih podražaja, to jest i u normalnim životnim okolnostima. Ako je pak čovjek pretrpio vrlo jak ili dugotrajan stres, može oboljeti od depresije i ako nema jaku genetsku predispoziciju za nju.
Stres izaziva duševne poremećaje kroz djelovanje na mozak. Pretrpimo li stresan podražaj, u našem se organizmu luče stresni hormoni, štetne tvari s razornim djelovanjem na sve organe. Kod ljudi s otpornim živčanim sustavom stresni se hormoni luče rjeđe, manje i kraće. Kod osjetljivijih ljudi luče se češće, jače i dulje, a stradaju organi od srca i krvožilnog sustava, preko želuca i gušterače do mozga. U mozgu stresni hormoni blokiraju djelovanje hormona ugode te ubijaju milijune moždanih stanica. Ako je time pogođen centar za raspoloženje, trpjet će od pada raspoloženja – depresije.
Depresija je, pokazale su studije, uvelike bolest nastala zbog današnjeg ubrzanog i nezdravog načina življenja, pomanjkanja volje i „psihičke slabosti”. No rezultati skeniranja mozga provedenih tijekom nekih istraživanja ukazuju i kako je depresija bolest mozga u pravom smislu te riječi, te se povezuje s disfunkcionalnošću specifičnih moždanih regija odgovornih za kognitivnu kontrolu i emocionalni odgovor.
Stoga je, tvrde znanstvenici, nužno definirati depresiju na neurološkoj razini radi poboljšanja efikasnosti terapija i smanjenja učestalosti pojave depresivnih poremećaja.
