Obaranje ruskog aviona u utorak pokazalo je svu opasnost eskaliranja sirijske krize na odnose u svijetu. Međutim, nema razloga za vjerovanje kako će ovaj incident dovesti do sukoba između Rusije i zapadnih zemalja.
Avion Su-24 srušen je nakon što je turska strana navodno 10 puta upozorila ruske pilote kako narušavaju njihov zračni prostor. Ovaj incident predstavlja vrlo ozbiljan i opasan trenutak u četverogodišnjem sirijskom građanskom ratu.
Ovakav moment mogao se očekivati i ranije. Turska se još u listopadu, u više navrata, žalila na učestalo kršenje njenog zračnog prostora od ruskih aviona. Krajem listopada turske snage su oborile ruski dron za koji se jedno vrijeme smatralo da je avion. Veliki krivac za današnji incident predstavlja i ruska avijacija koja je proteklih dvije godine “izazivala” članice NATO kršeći ili se opasno približavajući njihovim granicama, tvrdi britanskiTelegraph.
Tijeom listopada SAD i Rusija su dogovorile mehanizam koordinacije akcija u Siriji koji nije bio primijenjen na tursko-rusku interakciju.
Današnji incident ne predstavlja presedan u obaranju aviona od bilo koje strane.
Pakistanski F-16 oborili su mnoštvo sovjetskih aviona krajem 1980-ih, tijekom rata u Afganistanu. Na drugoj strani, sovjetski piloti su tvrdili da su oborili više od 1.000 američkih letjelica za vrijeme Korejskog rata od 1950. do 1953. Najpoznatiji incident se dogodio 1962. kada je srušen U2 špijunski avion u kojem se nalazio CIA-in agent Gary Powers. Niti jedan ovaj događaj nije doveo do novog svjetskog sukoba.
Međutim, ovo je prvi put od kraja Hladnog rata da je članica NATO-a oborila ruski ratni avion.
NATO je nakon obaranja aviona u Siriji hitno sazvao sastanak članica, a jedan od glavnih zadataka bit će zaustavljanje daljnje eskalacije sukoba na relaciji Rusija – Turska ili bolje Zapad. Ovaj incident će dovesti do zamrzavanja odnosa između Moskve i saveznika koji su se u posljednje vrijeme razvijali u pozitivnom pravcu. Francuski predsjednik Francois Hollande je ranije najavio pravljenje “velike koalicije” s Putinom, a i posljednji sastanak ruskog predsjednika i prvog čovjeka SAD-a Baracka Obame prošao je u izuzetno “toplom tonu”.
Šta će Rusija učiniti sada? Kao i svaki vođa, Putin će biti pod pritiskom da odgovori. Moguće da će Moskva posegnuti za nekim kompromisnim rješenjem, koje će omogućiti da sačuva obraz, pri čemu će Putin ljutnju i krivnju usmjeriti prema sirijskim pobunjenicima, a ne prema Turskoj. Mnogo toga će sigurno ovisiti i o sudbini ruskih pilota, od kojih je jedan navodno uhvaćen, dok je drugi, već mrtav.
Također, moguće je da se Turska uključi u oslobađanje pilota od sirijskih pobunjenika s kojima ima dobre odnose, što bi uveliko popravilo situaciju.
Moskva i Ankara će vjerojatno izbjeći daljnje pogoršavanje sukoba. Međutim, osnovni uzrok će ostati, a i slične epizode će se ponoviti u bliskoj budućnosti, osim ako Rusija ne shvati da je letenje njenih aviona blizu granica NATO-a nesmotrena i opasna igra.
Bliski Istok je izazvao najveću netrpeljivost i rivalstvo između zapadnih sila i Rusije od rata na Kosovu 1999. godine, samo što je sad situacija mnogo opasnija. Rat u Siriji ne samo da je proizveo milijune izbjeglica i “instalirao” najmoćnije teorističke grupe u svijetu, nego je također doveo do ponovnog odmjeranja snaga između velikih sila.