Tko će sjediti u Saboru uvijek odlučuju birači, ali na ovim izborima prvi put i imenom i prezimenom tko će šetati saborskim hodnicima.
Naime, glasujemo preferencijalno – za stranku, ali i konkretnog kandidata kojeg želimo da nas zastupa u parlamentu.
“Kandidat koji pređe 10 posto glasova od glasova koje dobije lista će ići u prioritet. Ako ih bude više, ići će od najviše dok se ne ispuni kvota”, pojasnila je potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva Ana Lovrin što je potrebno da kandidat postane saborski zastupnik.
Novi sustav, koji smo doduše upoznali na izborima za Europarlament za neke je zbunjujuć i nejasan.
Ispravno je zaokružiti listu i kandidata. Ako zaokružite samo listu – i to se broji, no ako zaokružite samo kandidata – glas ste dali i njemu i toj listi.
Ako zaokružite kandidata na jednoj listi, ali drugu stranku priznaje se samo glas stranki. Ako zaokružite više kandidata, priznaje se samo glas listi.
Previše nevažećih listića u DIP-u ne očekuju. Zato su i olabavili pravila.
Iako omogućuje izravniji utjecaj na sastav Sabora, ne očekuje se da preferencijalno glasovanje poveća odaziv na izbore, koji je na zadnjim trima parlamentarnim izborima bio oko 60 posto.