Na današnji dan, prije 34 godine, u jedan sat iza ponoći, liječnici u Vinogradskoj bolnici ustanovili su smrt Miroslava Krleže. Te je godine 29. prosinac proglašen danom žalosti. Lenjinov marš na mirogojskom groblju ispratio je velikog književnika koji je podlegao upali pluća.
U 88 godina i 66 godina književnog stvaranja iza sebe je ostavio pedesetak zbirki pjesama, pripovijedaka, romana, drama, eseja, polemika, putopisa i dnevnika. Bio je najsvestraniji pisac ovih područja, a tri puta bio je nominiran za Nobelovu nagradu.
Ovom umnogome kontroverznom piscu Zadrani duguju osobito poštovanje. Privrženost Miroslava Krleže Zadru nije bila samo deklarativna, već stvarno i djelatna. Njegovim zalaganjem Zadar je dobio svjetski glasovit postav Stalne izložbe crkvene umjetnosti pod nazivom Zlato i srebro Zadra, a duguje mu i postojanje Filozofskog fakulteta.
Veza Zadra i Krleže počinje još 1917. kada je Narodni list pisao o Krleži kao velikom talentu i budućem snažnom pjesniku.
Mnogo je nadahnutih redaka Krleža posvetio Zadru. Jedan od najboljih i najglasovitijih eseja Krleža je napisao na temu povijesno- umjetničke i političke prošlosti Zadra.
Po donatorima i po većini majstora, zadarsko zlato dokaz je, prije svega, o Slavenstvu ovoga grada. Od ranog srednjeg vijeka pa sve do pada Bosne, od Čikinog bakrenog krsta do blistavog kovčega anžuvinske kraljice Jelisavete Kotromanićeve, ime Slavenskog Zadra vijori se u grimizu krvi i ognja, u dimu požara, uz jauk djece i žena pod ruševinama, kao barjak kroz stoljeća, pisao je Krleža.
S dubokim poštovanjem prema burnoj zadarskoj povijesti, Krleža poslije Drugog svjetskog rata, raznim agitacijama, pomaže Zadru zaliječiti teške ratne rane, osobito u kulturi. Tri Krležine inicijative pretvaraju se u značajne akcije s izvrsnim rezultatima.
Godine 1951. Krleža u Zagrebu pokreće veliku javnu akciju za svestranu afirmaciju Zadra. U sklopu toga, on priprema i ostvaruje sjajnu izložbu Zlato i srebro Zadra. Te godine pisac je sa suprugom Belom u Zadru proveo dvadesetak dana pišući predgovor katalogu izložbe. Ta će izložba kasnije prerasti u stalni postav u sklopu samostana sv. Marije. Postav će postati jedan od prvih kapitalnih objekata hrvatske kulture.
Zahvaljujući inicijativi Miroslava Krleže, Zadar je godine 1956. dobio i Filozofski fakultet. Bila je to prva dislokacija jednog dijela Zagrebačkog sveučilišta, a načinjena je, po Krležinom naumu, a s namjerom da se udare temelji Jadranskog sveučilišta sa središtem u Zadru, gdje je trebalo otvoriti još neke fakultete i rektorat. Šteta da ideja i stvarna akcija nije provedena do kraja onako kako je Krleža zamišljao.
Zahvaljujući Krleži, u Zadru je tri godine prije otvaranja fakulteta utemeljen Institut za povijesne znanosti u sklopu JAZU, danas HAZU, sa zadaćom da se, prije svega, prouči bogata politička i kulturna prošlost čitave regije.
Krleži Zadrani duguju i izradu generalnog urbanističkog plana svoga grada, te općenito bolji pristup sveukupnome njegovu razvitku, koji je, međutim i zapinjao, poglavito iz političkih razloga.