Na svjetskim valutnim tržištima prošloga je tjedna tečaj eura pao više od 1 posto prema američkoj i japanskoj valuti jer se očekuje dodatno popuštanje monetarne politike Europske središnje banke (ECB).
Tečaj eura u odnosu na američku valutu skliznuo je prošloga tjedna 1,1 posto, na 1,1130 dolara, a u jednom je trenutku zaronio i ispod razine od 1,11 dolara.
Europska je valuta oslabila i prema japanskoj, za 1,7 posto, pa je njezina cijena potonula na 125,30 jena, a u jednom je trenutku dotaknula 125,26 jena, najnižu razinu od lipnja 2013. godine.
I dolar je oslabio prema ‘japancu’, pa mu je tečaj skliznuo 0,5 posto, na 112,60 jena.
Pad tečaja eura posljedica je očekivanja ulagača da će ECB u ožujku dodatno olabaviti monetarnu politiku zbog slabljenja gospodarstva eurozone i niske inflacije.
U obraćanju Europskom parlamentu predsjednik ECB-a Mario Draghi kazao je prošloga tjedna kako je središnja banka spremna odigrati svoju ulogu u jačanju gospodarstva i poticanju rasta inflacije, koja je daleko od ciljanih razina ECB-a od oko 2 posto.
“Nećemo oklijevati to učiniti”, istaknuo je predsjednik ECB-a.
Tako je naznačio da bi čelnici ECB-a na sjednici u ožujku mogli uvesti dodatne monetarne mjere kako bi potaknuli rast gospodarstva eurozone, koje je pod pritiskom slabosti investicija, usporenog rasta proizvodnog sektora, geopolitičkih rizika i slabosti globalnog gospodarstva.
Velika previranja na svjetskim financijskim tržištima od početka godine anulirala su veći dio utjecaja novih poticajnih mjera, koje je ECB uvela u prosincu prošle godine, pa je pojačan pritisak na banku da dodatno olabavi monetarnu politiku.
U prosincu je ECB dodatno povećala negativnu kamatnu stopu na depozite banaka na njezinim računima za 0,10 postotnih bodova, na minus 0,30 posto i produljila program otkupa obveznica, vrijedan 1.500 milijardi eura, za šest mjeseci. Na taj način pokušava potaknuti kreditiranje, a time rast gospodarstva i inflacije.
S obzirom na slabost gospodarstva i rizike od deflacije u eurozoni, analitičari očekuju nove poticajne mjere, među ostalim dodatno povećanje negativne kamate na depozite u ovoj godini na minus 0,40 posto.
“Draghi je sada otišao korak dalje od isticanja rizika samo po gospodarske izglede eurozone i među moguće razloge za dodatno labavljenje monetarne politike uključio previranja na financijskim tržištima i slabost banaka”, kaže Richard Cochinos, strateg u Citiju.
S druge strane, japanska je valuta krajem prošloga tjedna ojačala zbog slabije sklonosti ulagača prema riziku u nestabilnom globalnom okruženju, zbog čega su ponovno kliznule cijene dionica i nafte.
I dok japanska valuta jača, američka se našla pod pritiskom jer je sve jasnije da Fed neće žuriti s povećanjem kamata.
Zapisnik s nedavne sjednice američke središnje banke pokazao je da su čelnici Feda zabrinuti da bi zaoštravanje uvjeta na financijskim tržištima moglo pogoditi gospodarstvo SAD-a i da su razgovarali o promjeni planova u vezi kamatnih stopa.
Kada je u prosincu Fed po prvi puta od 2006. godine povećao ključne kamatne stope, nagovijestio je da bi u ovoj godini mogao povećati cijenu novca u četiri navrata.
No, zbog usporavanja rasta američkog gospodarstva, niske inflacije i previranja na financijskim tržištima, Fed će najvjerojatnije odustati od prvotnih planova.
“Ne bi bilo mudro za središnju banku da nastavi povećavati kamate, s obzirom da pad očekivanja u vezi inflacije i nestabilnost tržišta dionica”, kazao je prošloga tjedna James Bullard, predsjednik podružnice Feda u St. Louisu.
Iz toga su ulagači zaključili da Fed zasigurno neće povećati kamate na sjednici u ožujku, a vjerojatno ni u lipnju.