Startup MyBeeLine pri kraju je testiranja svog proizvoda kojim cilja na 15 tisuća hrvatskih pčelara koji godišnje proizvedu 8000 tona meda.
Alen Huskanović, suosnivač i direktor MyBeeLinea kaže da trenutačno njihov proizvod testira 10 pčelara u Hrvatskoj i Hercegovini koji pomoću njihovog softvera unapređuju svoju proizvodnju. S njima surađujemo od početka, još i prije nego smo napisali i liniju koda našeg proizvoda, a sada od njihovih povratnih informacija dorađujemo naš softver, kaže Huskanović.
Projekt MyBeeLinea pčelarima će omogućiti svojevrsnu digitalizaciju velikog broja proizvodnih procesa, a pokrenula ga je skupina studenata s varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike. Tim, koji čine i Davor Vrandečić, Zoran Antolović, Suzana Rendulić i Ana Sakač, lani je ušao u finale programa Software Startup Academy i prošao inkubacijski program u okviru ImpactHUB-a Zagreb.
– Iznimno smo zadovoljni s inkubacijskim programom, jer, kad smo ušli u inkubator, imali smo samo prototip proizvoda, a kad smo izašli imali smo poboljšani proizvod i mnoštvo kontakata koje nam je omogućio Hermes Arriaga, kaže Huskanović. Dodaje da s proizvodom ciljaju na strana tržišta te da je stoga cijeli njihov web site na engleskom jeziku. No, priznaje, vide velik potencijal i u Hrvatskoj te regiji.
Dijelom je to zbog postojećeg velikog broja profesionalnih pčelara, kao i pčelara hobista, ali i stoga što je u pčelarstvu trenutačno vrlo aktualna smjena generacija. Redovito nam se javljaju djeca pčelara koji žele modernizirati taj posao, kaže Huskanović. Trenutačno ga, pojašnjava, rade ručno i doživljavaju više kao hobi. No, vide potencijal u tome da taj hobi profesionaliziraju.
– Ne govorimo ovdje samo o zapisivanju u bilježnice i općenito na papir, već o tome da mnogi još uvijek važne podatke za vođenje posla upisuju kredom na košnice, a naš MyBeeLine omogućuje im da to rade elektronički putem weba i mobitela, kaže Huskanović. Podatke na terenu mogu upisivati preko mobitela.
To uključuje upisivanje pregleda košnice, informacije o tome koliko ima legla, koliko okvira s medom, koliko kolonija, nedostaje li hrane i treba li dodavati lijekove. Također uključuju i podatke o tome jesu li košnice spremne za žetvu te koliki prinos daju. Naš sustav omogućit će im i da sve te informacije analiziraju te im pomagati da zaštite pčele od bolesti, jer kad dođe do liječenja pčela važno je ne samo tretirati vlastite pčele već to moraju raditi i pčelari oko vas, u protivnom vam pčele mogu ponovo oboljeti, zaključuje Huskanović.
