Sutra je na redu donatorska konferencija za Siriju na kojoj će se više od sedamdeset država i međunarodnih organizacija, među kojima se našla i mala Hrvatska, obvezati uplatiti milijarde eura pomoći ratom pogođenoj Siriji. Od navedenih milijardi, Europska unija planira uplatiti oko dvije milijarde eura, ali ne toliko izravno u Siriju, koliko u okolne zemlje koje su prihvatile sirijske izbjeglice, najvjerojatnije kako bi se zaustavio val migranata koji i dalje svakodnevno pristižu na tlo Unije u velikim brojevima.
– Moramo osigurati pomoć svim sirijskim susjedima, a unutar Sirije moramo pokazati da su EU i ostali spremni pružiti humanitarnu pomoć čim se dogovori prekid vatre, kazao je jedan dužnosnik EU-a, koji je radi osjetljivosti situacije htio ostati anoniman.
Na donatorskoj konferenciji sudjelovat će i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u ime Republike Hrvatske, a već je poznato koji iznos Hrvatska planira uplatiti za pomoć Siriji, budući da je to odluka Vlade još od 28. siječnja. Radi se o cifri od milijun eura, raspoređenoj u naredne četiri godine.
UN je procijenio da su sirijske potrebe samo za 2016. godinu itekako velike – 8 milijardi dolara za zemlju te 1,2 milijardi dolara za njene susjede. Hrvatska uplata tako će biti samo kap u moru potreba Sirijaca da se odupru najgorim posljedicama rata u svojoj zemlji.
Najveći dio pomoći Europske unije ići će za hranu, vodu, smještaj i lijekove, a isplaćivat će se u obliku bespovratnih sredstava, ili kredita s banalno niskim kamatama. Novac Europskoj uniji nije problem, i nije najvažniji.
– Novac ne znači ništa bez zaštite, perspektive za obrazovanje i radnih mjesta, zaključili su dužnosnici EU-a.
Što to znači i gdje će se radna mjesta otvarati? Pa, kako se izbjeglički val pokušava zaustaviti, obrazovanje i otvaranje radnih mjesta dogodit će se u zemljama u okolici Sirije – Turskoj, Jordanu i Libanonu. Kao relativno male zemlje, Jordan i Libanon su najteže pretrpjele udarac krize jer se u njima broj domaćeg stanovništva i izbjeglica izjednačio, odnosno broj ljudi u zemlji se u kratko vrijeme udvostručio što znači velik pritisak na infrastrukturu i gospodarstvo.
Ne pomaže samo EU Siriji. Švicarci su obnovili 120 škola u Jordanu i Libanonu kako bi smjestili 60 tisuća sirijske, jordanske i libanonske djece te im tako omogućili potrebno obrazovanje.
Zaključak? Plemeniti ciljevi, plemenite akcije, no pitanje je gdje će novac na kraju završiti, uz stalnu prijetnju Islamske države i drugih militanata te ograničene sposobnosti nadzora od strane donatora gdje će se njihov novac potrošiti. Konačno, zašto Hrvatska uopće preuzima obavezu doniranja novca kao jedna od najsiromašnijih zemalja Europske unije koja zahtijeva stalne donacije te nadnacionalne tvorevine da vlastito gospodarstvo podigne s ništice, ili često debeloga minusa. To su na žalost pitanja na koja nećemo dobiti odgovor, budući da se obične ljude rijetko kad pita na što žele da se njihov novac uplaćen u državnu blagajnu troši.