Kad se govori o bombardiranju europskih gradova tijekom Drugog svjetskog rata, Zadrani svakako imaju što reći na tu temu, i naš se grad stradanjima tijekom zračnih napada često uspoređuje s njemačkim Dresdenom.
Barokni grad Dresden, koji je prije Drugog svjetskog rata bio sedmi po veličini grad u Njemačkoj, zapravo je simbol njemačkog stradanja u ratu koji je poveo nacistički režim. Bombardiranje Dresdena za mnoge je najveći saveznički zločin u Drugom svjetskom ratu.
U razdoblju od 13. do 15 veljače 1945; u četiri zračna napada 769 američkih i 527 britanskih bombardera razorilo je ovaj grad s 3 900 tona zapaljivih i eksplozivnih bombi. Vatrena oluja koja je uslijedila spalila je 6,5 četvornih kilometara gradskog centra.
Napadi su bili tako tempirani da su i spasilačke ekipe i vatrogasci iz prvog i drugog vala bili pobijeni. U međuvremenu, plameni oblak se ponegdje uzdizao i do 250 metara iznad tla, te je usisavao sve što mu se našlo na putu. Američki zrakoplovci su mogli vidjeti paklenu buktinju s udaljenosti od čak 400 kilometara, a vrućinu osjetiti i na visini od 8 000 metara.
Spasa nije bilo ni u podrumima, jer je vatra izvlačila sav kisik, te je nekoliko tisuća ljudi umrlo od trovanja ugljičnim monoksidom. Mrtve nitko nije mogao ni pokopati ni prebrojati precizno, te su spaljivani na gradskim trgovima.
Općenito se smatra da je Dresden, kako nije imao ni vojnu ni stratešku važnost, bio samo demonstracija sile Saveznika, kojom su pokazali svoju zračnu premoć Staljinu. Tako je Dresden, zapravo, postao prva žrtva budućeg Hladnog rata.
Naime, savezničko bombardiranje Dresdena, tvrde brojni povjesničari, bio je odgovor Zapada, poglavito Britanaca, na jačanje Crvene armije, koja se u munjevitom kontranapadu s istoka približavala njemačkoj prijestolnici, Berlinu. Dresden, koji je ranije bio izuzet od savezničkih udara, napali su 13. veljače bombarderi pod zapovjedništvom Arthura Harrisa koji su bacanjem zapaljivih bombi, koje bi po današnjim konvencijama bile zločin prvog ranga, prouzročili kaos i smrt u gradu. Grad je potpuno razoren, a poginulo je, prema nekim procjenama oko 25.000 ljudi. Statistike nisu precizne pa se tom broju dodaje oko 20% od broja poginulih. Broj stradalih bio je dugo vremena predmet sporova. 1945. godine njemačka vlada je naredila tisku da objavi preuveličani broj poginulih od 200.000, a neki su nacionalisti navodili i broj poginulih od čak 500.000.Gradska uprava je procijenila da je realan broj poginulih otprilike 25.000 žrtava
Kako je na početku rata Dresden bio izvan dosega savezničkog zrakoplovstva tako je bio ujedno i pun njemačkih izbjeglica koje su se, posebno s istoka, slijevale prema unutrašnjosti Njemačke. Predstavljao je jedno od posljednjih administrativnih i gospodarskih središta tadašnje Njemačke.
Zastrašujuće je da je Dresden upravo na dan bombardiranja imao dvostruko više stanovnika nego početkom Drugog svjetskog rata, prepun izbjeglica smatran je najsigurnijim skloništem u Njemačkoj. Nažalost, upravo se ”najsigurnije sklonište” pokazalo kao grobnica brojnim izbjeglicama. Za bombardiranje Dresdena nitko nikada nije odgovarao.