Prvi poglavar Katoličke crkve koji je pohodio hrvatske zemlje bio je papa Aleksandar III; koji se zbog nevremena na putu od Rima do Venecije zaustavio na Palagruži i Visu, a 13. ožujka 1177; kako je zabilježio kroničar Boson, inače kardinal iz Aleksandrove pratnje, posjetio je i Zadar.
Izvješće kardinala Bosona preveo je zadarski prevoditelj don Ante Strgačić i ono glasi: ” A odatle (tj. s Visa, 11 galija) ploveći mimo ostalih dalmatinskih otoka, prije nego je sunce granulo, zajedno s braćom dovezoše ga zdrava i vesela u grad Zadar, koji se nalazi na rubu ugarskog kraljevstva. A kako do tada nije grad posjetio nijedan papa, s dolaska papina nasta u gradu veliko veselje i neopisiva radost u kleru i puku, i svi su blagoslivljali Gospoda koji se u naše dane udostojao pohoditi Zadar preko Aleksandra svoga sluge i nasljednika sv. Petra.”
Prema rimskom običaju, pripremljen je za papu bijeli konj, poveden je u povorci gradom uz pjevanje lauda i kantika na hrvatskom jeziku. Papu je sa svim počastima primio zadarski nadbiskup Lampridije, a sveti otac pomolio se nad grobom svete Stošije u zadarskoj prvostolnici. O tome danas svjedoči i ploča. Postavljena je 1822. godine, za talijanske okupacije bila je skinuta, pa ponovo vraćena.
O tom posjetu pisao je i Š.K Benja.
Nakon četiri dana boravka u Zadru papa je nastavio svoju plovidbu, svratio je i na Rab te nastavio do Venecije.
Aleksandar III. bio je papa od 1159. do 1181.godine. Radilo se o važnom vremenu u europskoj povijesti, tijekom kojeg su vladali glasoviti vladari. Primjerice, rimsko – njemački car bio je Fridrik I. Barbarossa, engleski kralj bio je Henrik II; a u Hrvatskoj i Ugarskoj vladao je Bela III. Zanimljivo je da je prethodnik pape Aleksandra III. bio Hadrijan IV. rođen kao Nicholas Breakspear ( jedini englez u povijesti koji je ikad postao papom). Papu Aleksandra III. izabrali su protivnici cara Fridrika I. Barbarosse. Ipak, kad je papa putem preko hrvatske obale došao u Veneciju, on i car tamo su se pomirili.
