Zadarski studenti pozivaju na tribinu o uvjetima studiranja i provedbi Bolonjskog procesa na Sveučilištu u Zadru koja će se održati 30. ožujka 2016. godine u prostorijama studentskog kluba „Božo Lerotić“ u 17:00 sati.
Gosti su izv. prof. dr. sc. Nedjeljka Balić Nižić, prorektorica za studije i studente, izv. prof. dr. sc. Leonardo Marušić (ex član Hrvatske stručne skupine za bolonjski proces, ex prorektor za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zadru), Vilma Kotlar, mag. paed i phil., administrativna djelatnica Sveučilišta u Zadru i koordinatorica volontera (ex studentska predstavnica u Hrvatskoj stručnoj skupini za Bolonjski proces).
Organizatori su Ivan Horvatović (student Odjela za arheologiju) i Lora Lekaj (studentica Odjela za kroatistiku i slavistiku).
Potaknuti nezadovoljstvom koje se širi među studentima Sveučilišta u Zadru te dijelom i profesora istoimenog sveučilišta, o provedbi i realizaciji bolonjskog procesa, uvjeta studiranja te studentskim standardom, odlučili smo pokrenuti tribinu kako bi se potaknuo rast kvalitete studija koje nam nudi Sveučilište u Zadru, kažu organizatori.
Dopis u kojemu obrazlažu potrebu za tribinom, donosimo u cijelosti:
Posljednjih nekoliko godina, zapravo još od početka implementacije Bolonjskog sustava studiranja na visoka učilišta, sveučilišta i veleučilišta u Hrvatskoj povremeno se potežu pitanja profesora i studenata o uvjetima studiranja. Time započinju rasprave u društvu prijatelja, kolega, profesora koje nerijetko završavaju neodgovorenim pitanjima koja se odgađaju za svijetlije dane.
Pitanja se iznova pojavljuju i vrte u krug svake jeseni kada pokoji nesretni/a student/ica izgubi pravo studiranja zbog jednog ili više kolegija koje je prethodne akademske godine prenio, a u međuvremenu ga nije položio. Takva situacija nađe ipak malo veći broj studenata pa se stvar, blago rečeno, zakomplicira. Osim što je pao godinu, student gubi sva studentska prava uključujući: pravo na rad preko studentskog ugovora, pravo na prehranu u studentskoj menzi, pravo na zdravstveno osiguranje, pravo na jeftiniji prijevoz prigradskim i međugradskim prijevozom, pravo na potporu stanovanja, pravo na studentski dom…
Pad godine za studente znači i prestanak studiranja ako su slabijeg imovinskog stanja jer za studenta koji nema tu sreću da ga roditelji financiraju, ogroman problem predstavlja obaveza dolaska na predavanja i plaćanje pune participacije studija u iznosu od minimalno 5,500 kuna (za neke odjele i programe je iznos veći).
Jedan od prijedloga organizatora tribine jest da se ukine obaveza dolaska na predavanja za redovite i izvanredne studente, odnosno da dolasci na predavanja ne budu uvjet izlaska na ispit. Sami možemo posvjedočiti kako neka predavanja ipak nisu korisna i funkcionalna za sve studente iz jednostavnih razloga – interes i koncentracija padaju nakon višesatnih predavanja što otežava profesorima izvođenje te studentima praćenje predavanja, ali i u većini slučajeva predavanje ‘ex cathedra’ ne daje uvijek ponajbolji rezultat.
Učiti je moguće na razine načine, pa dopustite studentima koji nisu dolazili na predavanja da pokažu i dokažu svoje znanje i sposobnosti na ispitu. Jer to je ono što se u konačnici traži, zar ne? Studenti koji su slabijeg imovinskog stanja, a studiraju kao izvanredni studenti trebaju se zaposliti na puno radno vrijeme.
Takvo zapošljavanje od njih ponekad zahtijeva rad u smjenama te su zbog toga spriječeni dolaziti na neka predavanja što im onemogućuje da uopće pristupe ispitu jer obveza dolazaka iznosi 75% prisutnosti kao i za redovne studente. A kako će platiti školarinu, ako se ne mogu zaposliti?
Prethodna konstatacija dovodi do zaključka da postoji paradoks.
Ako je student koji je izgubio studentska prava i dalje student i obavezan je dolaziti na predavanja, kako se taj student može zaposliti ako većina poslova koje se nude na burzi rada zahtijeva puno radno vrijeme i ako mu je većina radnih mjesta nedostupna jer poslodavci preferiraju redovne studente koji mogu raditi na studentski ugovor?
Odgovor nažalost ne leži u čudnovatom grmu, već u otvaranju mogućnosti da i izvanredni studenti rade preko studenskog ugovora. Zašto? ZAŠTO NE?
Zašto tribina, pitate se? Upravo da se studenti aktiviraju, odnosno da zajedno s profesorima i tijelima Sveučilišta kojih se ta pitanja tiču, rasprave, diskutiraju i u konačnici predlože izmjene koje će pogodovati studentima,profesorima i Sveučilištu. Stoga ćemo na početku tribine čuti kratko izlaganje o Bolonjskom procesu, kako bi razlučili koji problemi nam dolaze od Bolonje, a koji iz nekog drugog razloga, kako bi predložili izmjene na pravoj adresi.
Čemu ova tribina NE služi? Zasigurno ne služi bezglavom buntu protiv sistema bez uputstva u srž problema i optimalnu koncentraciju na rješenje kako bi sve strane prosperirale. Važno je napomenuti da cilj tribine NIJE RUŠENJE BOLONJE kako se prethodno dalo naslutiti, već podizanje razine komunikacije između Sveučilišnih tijela i samih studenata u obliku ponovnog pokretanja Odbora za praćenje bolonjskog procesa ili slične organizacije koji će služiti kao kanal između studenata i Studentskog zbora i samog Sveučilišta.
