Prijatelji su potreba svakog čovjeka, želimo ih imati kako bi se osjećali prihvaćeno, mogli s njima podijeliti dobre i loše trenutke u životu, a pravih prijatelja, kaže se, imamo manje nego prstiju na rukama.
U ovo digitalno doba prijateljstava kad ste na društvenim mrežama povezani sa stotinama ljudi možda ovakva izjava zvuči anakrono, no to je i dalje istina, tvrde istraživački timovi finskog Aaltoa i britanskog Oxforda.
Naime, nakon analize kontakata preko 3 milijuna Europljanja došli su do zaključka da jekomunikacija s prijateljima izuzetno intenzivna do 25. godine života, nakon čega se broj ljudi koje zovemo prijateljima počinje drastično smanjivati.
Do te dobne granice smo, kako su to nazvali znanstvenici, socijalno promiskuitetni i tražimo nove prijatelje i partnere u svakoj prilici, no nakon toga intenzitet počinje opadati i sve više se oslanjamo na kontakte koje smo do tada stvorili, a nove ljude gledamo s puno kritičnijim očima i teže ih puštamo u svoju blizinu.
Kako većina ljudi u tim godinama ulazi u ozbiljne veze i brak, a dolaze i djeca, komunikacija se više usmjerava na užu obitelj. S ulaskom u srednje godine kontakti nam se počinju intenzivnije prorijeđivati zbog smrti prijatelja i partnera, zdravstvenih problema i umirovljenja.
Zanimljivi su i rezultati po spolovima – do 40. godine muškarci komuniciraju više od žena, no nakon toga situacija postaje obrnuta.
Ipak, kako je cijeli niz relevantnih istraživanja pokazao da su prijatelji jedan od ključeva dugog i sretnog života, nemojte se zatvoriti u svoja četiri zida i održavati status quo po tom pitanju cijelog života – nove prijatelje možete steći uvijek, samo treba imati otvoren um.