Čija je ono livada, čija je ono trava? U Slivnici na parcelu upisano 407 ljudi – sličnih primjera mnoštvo

U statistici je zavedena kao državna poljoprivredna parcela u komadu od čak 521 hektar u Slivnici u Zadarskoj županiji, a u stvarnosti je na njoj upisano 407 ljudi u suvlasništvu plus država – samo je jedan od apsurda vezanih za državno poljoprivredno zemljište za koje se ni 25 godina od osamostaljenja Hrvatske ne zna ni koliko ga je ni tko sve njime raspolaže.

Nepostojećih 10.000 korisnika

Prema Ministarstvu poljoprivrede ima ga 552,5 tisuća hektara, a prema DZS-u koristi ga se 703,5 tisuća hektara. Primjenom informacijskog sustava i umrežavanjem s ostalim državnim i inim ustanovama Agencija za poljoprivredno zemljište (APZ) resornog Ministarstva zbrojila je pak 835 tisuća hektara.

Velika Ludina Zbog prodaje zemljišta s crkvom, župa najavila tužbu 6.5.2016komentari: 3
No da apsurd bude veći, svega 197 tisuća hektara od te brojke pod aktivnim je ugovorima, dok ih se 400.000 uopće ne obrađuje, a za više od 200 tisuća hektara još uvijek se ne zna tko na njima “pije i plaća”. Ili za njih nema ugovora, a zakupnina uredno stiže, na puno njih nedostaju OIB-i ili JMBG-i korisnika, urudžbeni brojevi… tako da APZ traga za još oko 10.000 trenutačno nepostojećih korisnika. Prema riječima ravnateljice APZ-a Blaženke Mičević, država je, primjerice, od 5000 korisnika za koje nema unesene sve ugovore između 10. travnja 2013. i 31. prosinca 2015. putem Fine “ubrala” čak 300 milijuna kuna, a od 11 tisuća njih za koje ni ne zna tko su i nema nikakve ugovore 511 milijuna kuna.

1200 ugovora na mrtve

S druge strane 1200 važećih ugovora vodi se na preminule osobe, 13 korisnika nema prebivalište u RH… No u Agenciji optimistično već do kraja ove godine vide sređen informacijski sustav koji će biti dostupan i javnosti. Svaki zainteresirani građanin ili potencijalni investitor moći će, tvrdi Mičević, vidjeti koliko je državnog zemljišta na raspolaganju, koliko ga je u zakupu, na koji rok, na koga se vodi, što na kojoj parceli raste, podatke što je slobodno za zakup, u zaštićenom području i slično. Sređivanje informacijskog sustava s kojim se počelo 2014. godine i u njega je već utrošeno 2 milijuna kuna ubrzat će i postupak komasacije, odnosno okrupnjavanja državne poljoprivredne zemlje, uvjerena je Mičević. Dosadašnjih pet pilot-projekata RH pokazali su kako komasacija u Istri ne treba, dok su u ostala četiri projekta identificirani i problemi u kojem dijelu treba i mijenjati postojeći Zakon o komasaciji te da će troškovi komasacije u RH u prosjeku stajati 1500 eura po hektaru, kazala je Mičević.