Prema Strategiji razvoja Grada Zadra od 2013. do 2020. godine kad je riječ o sportskim i rekreacijskim površinama i prostorima, te nekim drugim elementima u toj društvenoj djelatnosti, potrebno je kontinuirano raditi na nekoliko razina i u nekoliko smjerova. Npr. treba povećati broj aktivnih sudionika u sportu; djelotvornije organizirati sportske sadržaje za djecu i mladež; razvojnim programima podržavati veći broj perspektivnih sportaša; popraviti uvjete za pripreme sportaša; poticati javno privatno partnerstvo tijekom gradnje sportskih objekata… Istaknuto je i da je premalo sportskih aktivnosti za djecu od 1. do 4. razreda kao i da postoji velika disperzija unutar pojedinih sportskih udruga, te upozoreno na nepostojanje sustava mjerenja učinaka financiranih programa u sportu.
Sve što je nabrojeno, ali i mnoge druge brojne slabosti, propusti, manjkavosti, nezdrava konkurencija, pretežitost komercijalnoga elementa u radu s mladima u nizu klubova i udruga… redom kontinuirane i javnosti vidljive pojave, čini splet okolnosti što ih se može smatrati ometajućim čimbenicima u razvoju sporta i rekreacije.
Strategija o kojoj je riječ taksativno je među ciljevima unaprijeđenja kvalitete života i zaštite okoliša navela i mjere za poticanje unaprijeđenja sporta i rekreacije. Tvrdi se (pomalo krutim birokratskim jezikom) da je cilj mjera uključiti u sport i sportsku rekreaciju što više građana, osobito djece i mladih, osoba s invaliditetom i osoba treće životne dobi te ulagati u razvoj mlađih sportaša radi stvaranja široke kvalitativne osnove kao uvjeta daljnjeg napretka i očuvanja dostignute razine kvalitete zadarskog sporta.
Ističe se i nužnost redefiniranja prioriteta u financiranju klubova i udruga. Na papiru piše još i da je nužno ulaganje u obnovu, izgradnju i opremanje odgovarajuće sportske infrastrukture (sportsko rekreacijski centar, stadion, i dr.)… Kad je u pitanju razvoj sportskoga turizma tek se stidljivo taj dio spominje u rečenici (citat): Povećana turistička ponuda Grada slijedom organizacije domaćih i međunarodnih sportskih priredbi.
Birokrati koji su osmislili sadržaj i ispisali ga na papir, kao i oni koji su – valjda – pregledavali prije nego je dokument upućen u postupak, nigdje nisu naveli, odnosno uočili, da se izrijekom ne spominje SC Višnjik. A cijeli je kompleks odavno podignut i u dokumentaciji prostornoga uređenja jasno naznačen kao nukleus svih budućih ključnih zbivanja i zahvata čiji će cilj biti značajno podizanje razine kvalitete sportsko rekreacijske infrastrukture, te stvaranje temeljnih uvjeta za intenzivan razvoj sportskoga turizma.