Pročelnica Ivana Vanjak iz Upravnog odjela za komunalne djelatnosti Grada Zadra mišljenja je kako je riva sa slike uredna, sanirana te kako s njom nikakvih problema nema. Ne šalimo se, ova dikljanska riva u njezinim je očima sasvim prihvatljivog stanja za sve lokalne ljude i njihove brojne goste u ovogodišnjoj sezoni, što je dokazala u odgovoru gradskom vijećniku Josi Knezu koji možete pročitati u nastavku.
Kalmeta i Vanjak – riva u Diklu
Istina se, kao što i sami vidite, u potpunosti razilazi s maštom pročelnice Vanjak, a Diklo je, kao i brojni drugi kvartovi u Zadru, u potpunosti zanemareno od strane vlasti Grada Zadra. Štoviše, iz ovoga slučaja vidljivo je kako lokalne vlasti odbijaju sve prigovore na njihov rad te pritom one koji ih podnose pored zdravog razuma prave budalama.
Gradski odbor HSLS-a odlučio je na ovakav potez pročelnice Vanjak odgovoriti priopćenjem, a mi ga prenosimo u nastavku.
ODGOVOR GRADSKIH SLUŽBI GRADONAČELNIKA DIKLJANIMA i HSLS – u O SANACIJI OBALNOG POJASA m.o DIKLO (M.MILINI – SUHA)
Budući da smo se obvezali javnosti da ćemo pravovremeno izvještavati o razvoju akcije mještana Dikla i HSLS-a vezano za obnovu rive „Diklo“ (Suha Mali Milini), ovim putem vas upoznajemo s tijekom sanacijskih radova na spomenutoj rivi.
Ustanovili smo da je obećanje gradskih vlasti o sanaciji rive Diklo (Suha Mali Milini) bila prvotravanjska šala. Iz tog razloga, ovim putem smo vam odlučili prezentirati još jednu šalu gradske administracije. Riječ je o upravnom dijelu za komunalne djelatnosti čija je pročelnica Ivana Vanjak (dipl.iur.) „odgovorila“ na pitanje vijećnika HSLS-a, Jose Kneza, u Gradskom vijeću – „Kad će se početi uređivati riva u Diklu?“
U prilogu vam dostavljamo presliku odgovora na navedeno pitanje s kojim predstavništvo HSLS-a nije zadovoljno, te vam pružamo priliku da i sami vidite kakvog je karaktera.
Predstavništvo HSLS-a odgovor smatra ponižavajućim za stanovnike Dikla koji već godinama apeliraju na sanaciju Rive Diklo (Suha Mali Milini). Naime, ovakva vrsta komunikacije je potvrda neodgovornog odnosa javne uprave unutar gradske administracije te stoga apeliramo da ubuduće suvislo, stručno i precizno odgovaraju na pitanja važna za naše sugrađane. Također, ovim putem molimo gradonačelnika, koji je s problematikom upoznat na 24. sjednici G.V., da reagira na loše odnose javne uprave s građanima te na sporost administracije.
Budući da je u pitanju elitna gradska turistička destinacija koja puni gradski proračun, dobiveni odgovor i s njim povezano ponašanje smatramo neprihvatljivim.
Još jednom tražimo tražimo da nam se kaže točan datum i vrijeme: Kad će se krenuti sa sanacijom rive „Diklo“? JE LI TO 5 mjesec 2017.? (pred lokalne izbore pa tako u nedogled ) Osim toga, kako sredstva za sanaciju rive nismo pronašli u dokumentu proračuna za 2016. godinu, zanima nas gdje su?
Moramo naglasiti da smo još prošle godine postavili isto pitanje na koje tada nismo dobili odgovor.
Da podsjetimo još jednom građane, stanovnici Dikla ponudili su da sami financiraju sanaciju rive, ukoliko Grad nema novca, pod uvjetom da im se izda dozvola.Također, javnoj upravi Grada Zadra pokazali su kako su „uštedjeli“120 milijuna kuna za Deponij Diklo i da ta sredstva se mogu preusmjeriti na sanaciju Rive na Diklu (Suha Mali Milini).
Kako smo uštedjeli 120 milijuna kuna ?
Računica je jasna. Sanacija košta oko 110 milijuna kuna i to će platiti Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEI) i Europska unija (EU) (projekt je ostao na indikativnoj listu za EU sufinaciranje), što je u skaldu s Planom gospodarenja otpadom Grada Zadra prema kojem je plaćanja sanacije predviđeno u 100% iznosu od strane FZOEU+EU.
Dodatno, u dokumentaciju je uloženo desetak milijuna kuna, koju sufinancirala i Svjetska banka. Još prije deset i više godina, FZOEU je sufinacirao izradu Studije o utjecaju na okoliš, provođenje istražnih radova, otkup zemljišta, izradu projektne dokumnetacije i sl. Tada je na raspolaganju Gradu Zadru bilo oko 45 mil.kuna, a učešće FZOEU je bilo 50%. Dakle, FZOEU je trebao platiti oko 22,5 milijuna kuna.
Uzimajći u obzir sve navedeno, na kraju se može s određenom razinom sigurnosti konstatirati kako će prema procjenama udio FZOEU i ostalih fondova (EU ili Svjetske banke) u sanaciji odlagališta Diklo biti preko 140 mil kuna. Kako je procjena sanacije oko 110 mil kuna, realno će ona biti oko 80-90 mil kuna. To znači da će Grad u konačnici na sanaciji (kroz navedena sufinaciranja FZOEU i ostalih fondova) uštedjeti oko 120 mil kuna koja se mogu prenamjeniti za druge svrhe.
Gradski odbor HSLS