Fra Andrija Bilokapić gost susreta “Večer u knjižari”

Fra Andrija Bilokapić, provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru, gost je susreta ‘Večer u knjižari’ u knjižari ‘Verbum’ u Zadru u četvrtak 16. lipnja s početkom u 20,30 sati. Ususret velikim obljetnicama, svefranjevačkoj proslavi 800. obljetnice Porcijunkulskog oprosta i 500. obljetnici diobe prvog franjevačkog reda, fra Andrija će na susretu govoriti u čemu je sv. Franjo aktualan i danas. Zbog čega sv. Franju mnogi smatraju najvećom osobom drugog tisućljeća? U Godini milosrđa koju je proglasio papa Franjo, isusovac koji je u želji da Katolička Crkva nasljeduje duh Franjine ljubavi prema siromasima uzeo ime Franjo, fra Andrija će razlagati posebnost sv. Franje kao apostola milosrđa. Kako je u svijetu velikih nemira moguće biti glasnik mira, kako u vremenu pokoravanja prirode živjeti u suglasju s njom poštujući stvoreno? Kako u susretu s pripadnicima drugih religija biti autentičan kršćanin, je li život u bratstvu na kušnji u vremenu individualizma? Zašto je Hrvatska najfranjevačkija zemlja na svijetu i o drugim duhovnim poticajima, fra Andrija će govoriti na susretu koji moderira Ines Grbić. Ujedno je to prigoda upoznati se sa životom fra Andrije; što je njega potaknulo odazivu u svećeništvo i kako se razvijao njegov redovnički poziv.

Fra Andrija upravlja Provincijom iz koje je potekao niz istaknutih franjevaca, među kojima i bl. Jakov Zadranin. U postupku za proglašenje blaženim je i glazbenik fra Ivo Peran, istaknuti crkveni skladatelj, poznat kao autor Pučke mise koju je napisao 1968. g. Tzv. ‘Peranova misa’ je najpoznatija hrvatska misa prihvaćena u cijelom hrvatskom narodu koja se redovito i najviše pjeva u liturgijskom slavlju.

Fra Andrija je rođen 9. travnja 1949. godine. U franjevački red stupio je 15. kolovoza 1968. g. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1975. g. Voditelj je brojnih duhovnih obnova, susreta i autor nekoliko knjiga. Fra Andrija je podupiratelj mnogih pastoralnih inicijativa za potrebne. U Domovinskom ratu bio je među pokretačima udruge Pro Vita, kao odgovor na želju da se podrži borba za život u vremenu kad su umirali mnogi životi. Udruga je u više od dva desetljeća pomogla majkama koje su bile u dvojbama u rođenju mnogih života, bivajući im podrška i u kasnijem roditeljstvu.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...