Za jedan kilogram ribe potrebna su dva kilograma hrane!

U suradnji društva agrarnih novinara Hrvatske i Slovenije, 30. i 31. svibnja, organizirano je zajedničko novinarsko druženje i obilazak ”Istra Agrotour”. U sklopu programa, posjetili su Cromarisovo uzgajalište riba Budava, jednog od dva koje je smiješteno na istarskom poluotoku, a drugo je u Limskom zaljevu, piše Agrobiz.

Rukovoditelj uzgajališta Budava Krešimir Grzunov iz Kali, najribarskijeg mjesta na svijetu, s otoka Ugljana, kazao je da je uzgajalište  brancina, orada, a uskoro i romba, smiješteno u jednoj od najljepših istarskih uvala,  koju je za svoje potrebe koristila i bivša vojska, zbog čega je priroda u uvali i oko uvale u potpunosti gotovo netaknuta.

S druge strane istarskog poluotoka je ugajalište Limski zaljev, koje se nalazi u samom srcu zaštićenog rezervata mora. Ovo uzgajalište specijalizirano za uzgoj eko ribe i nadaleko poznate dagnje i plosnate kamenice. Grzunov je pojasio da ribu hrane ekstrudiranim peletima čiji su glavni sastojci riblje brašno i riblje ulje te udjeli biljnih sastojaka poput sojinog i kukuruznog brašna.Za proizvodnju jednog kilograma naše ribe ulažemo oko dva kilograma riblje hrane, što je mnogo efikasnije iskorištenje sirovina nego kod divljih riba ili drugih uzgojenih životinja poput krava, pilića i svinja.

Kako se čulo, u uzgoju održavaju vrlo visoke standarde i pored nabave kvalitetne certificirane hrane, kontinuirano provodimo kontrolu sastava riblje hrane pri akreditiranim laboratorijima kako bismo osigurali hranu željenih karakteristika bez prisustva GMO-a. U želji da postignemo najbolje uvjete za rast i zdravlje naših riba, sastav hrane prilagođavamo pojedinim vrstama, njihovim životnim ciklusima i okolišnim čimbenicima te ne koristimo nikakve pospješivače rasta, odnosno hormone, ističe Grzunov.

No, ako postoji ključ uspjeha u uzgoju ribe, onda je on u  mrjestilištu, od kuda se mlađ doprema  na uzgajališta, koja su automatizirana za hranjenje riba, a ljudski rad se svodi  samo na kontrolu strojeva i dopremanje hrane.

Podsjetimo, Adris grupa je 2009. godine, osnovala Cromaris spajanjem četriju hrvatskih tvrtki za uzgoj bijele ribe. Sjedište tvrtke je u Zadru gdje se nalazi i nova tvornica za njezinu preradu, a ulaganja Adrisa  su premašila 640 milijuna kuna. Cromaris ima 300 zaposlenika, a na uzgajalištima radi najmanje radnika. Sve je krenulo iz Nina još 1981. godine, gdje je otvoreno jedno od prvih mrjestilišta ribe na Mediteranu, a 2013. godine započela je kompletna rekonstrukcija objekta te je na mjestu starog mrjestilišta u rujnu 2015. otvoren jedan od najsuvremenijih pogona za mrijest brancina i orade u Europi. Hrvatska bi se tako vratila u vrh marikulture u EU. Novo mrjestilište omogućava povećanje godišnjeg kapaciteta proizvodnje s 15 milijuna na 30 milijuna komada mlađi, a tehnologija proizvodnje u novom visoko automatiziranom pogonu omogućava kraći uzgojni ciklus uz povećanje kvalitete mlađi.

Mrjestilište je organizirano na način da su sve jedinice za uzgoj odvojene, sa zasebnim filtracijskim sustavima, što omogućuje kreiranje optimalnih uvjeta za planiranu veličinu i vrstu ribe. Proces proizvodnje u mrjestilištu obuhvaća kondicioniranje matičnog jata, uzgoj ličinki i mlađi te uzgoj planktona i račića. Sve započinje u matičnjaku gdje se tehnologija temelji na pomnom odabiru matičnog jata koje osigurava potrebnu količinu ikre.

Ikra dobivena mrijestom se zatim nasađuje u inkubatore gdje se iz ikre  izvaljuju ličinke. Uzgoj zoooplanktona i fitoplanktona, kao prve hrane ličinki, najosjetljiviji je dio tehnološkog procesa za vrijeme ličinačke faze. Kad mlađ dosegne težinu od 5 do7 grama za što je potrebno otprilike 5-6 mjeseci, spremna je za transport u kaveze u moru u kojima se nastavlja njen uzgojni ciklus.

Izlov ribe obavlja se  šest dana u tjednu, a dostava ribe prvi ili drugi dana od izlova. Riba se može naručiti dva dana prije izlova. Cromaris  ima i šest vlastitih prodajnih mjesta. Direktorica marketinga Cromarisa Karmen Buršić pohvalila se brojnim europskim certifiaktima, ali i poslovnim rezultatima tvrtke. Prihodi u 2015. godini  iznosili su  357 milijuna kuna, prodaja 6.550 tona, od čega je 90 posto ribe i školjaka završilo na desetak izvoznih tržišta, u prvom redu Italije gdje Cromaris ima i svoju tvrtku, kod Trevisio. Investicije će se nastaviti kako bi se proizvodnja riba i školjaka iz Jadranskog mora povećala na 10.000 tona. Osim toga, kako bi Cromaris bio bolji od jake konkurencije, prije svega one iz Grčke i Turske, uveden je i ”exstra fresh” koncept,  koji znači dostavu  ribe unutar Hrvatske 12 sati od izlova, a na ostalim tržištima 24 do 36 sati. Nakon toga opada kvaliteta ribe, jer počinju bakterijske aktivnosti i faza razgradnje.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...