Je li moguće da Riječani većinski glasaju za HDZ, a Zadrani za SDP? U mnogim sredinama građani će prije prevariti prijatelje, muža, ženu nego stranku kojoj su vjerni četvrt stoljeća kakva god bila. Socijalno i regionalno porijeklo, obrazovanje, dob, religioznost, obiteljska povijest određuju opredjeljenja građana, a u svijetu presuđuju i drugi razlozi zbog kojih se glasa za istu stranku. U Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Međimurskoj, Varaždinskoj, Ličko-senjskoj, Šibensko-kninskoj, Zadarskoj, Požeško-slavonskoj županiji… građani su 25 godina većinski vjerni istim strankama, piše Večernji.hr
Još presuđuje i 2. svjetski rat
– Glasanje za istu opciju 20 godina pokazuje konzervativan karakter birača koji će bezuvjetno glasati za jednu stranku bez obzira na sve. U Imotskom, primjerice, uvijek 85% birača glasa za HDZ, a Imotski je posve propao zadnjih 20 godina – kaže sociolog Marko Mustapić. Politički psiholog, profesor emeritus Ivan Šiber drži da sukob u 2. svjetskom ratu između antifašističkog i ustaškog pokreta još utječe na opredjeljenje građana. U Hrvatskoj je, kaže, rijetko koja obitelj bila izvan tog povijesnog sukoba, a to se zove problem političkih biografija birača. Istra i Hrvatsko primorje imali su, kaže, snažan partizanski pokret, kao i Međimurje, a zbog migracijskih kretanja nakon 2. svjetskog rata Split nije danas ono što je bio 1945. kad je masovno sudjelovao u partizanskom pokretu. Istraživanja koja je radio pokazuju da se oni koji vuku političku biografiju iz tradicije NOB-a opredjeljuju za lijeve stranke 4:1, a oni koji vuku političku biografiju iz NDH 4:1 za desne bez obzira na to kakve bile. Drugi razlog koji utječe na opredjeljenje građana je, navodi, rat 90-ih pa su područja koja su bila zahvaćena ratom i gdje je bilo više žrtava pod većim utjecajem HDZ-a.
– I to vam je ta podjela na crvenu i plavu Hrvatsku. Ljudi kažu “k vragu i taj Milanović sa svojim neprimjernim govorom”, ali na dan izbora glasaju za njega, ili kažu “što nam je trebao taj Plenković, malo nam je sumnjiv”, ali na dan izbora daju glas njemu. Stranački identitet preživljava društvene promjene, ali tako je i u svijetu. Djeca rudara u Britaniji, bez obzira na to što su danas u sasvim drugom položaju, glasaju za laburiste. Na pitanje očekuje li da će Rijeka ikad većinski glasati za HDZ uzvraća:
– Bez nekih traumatskih promjena Rijeka nikad neće glasati za HDZ kao što nikad Imotska krajina neće za SDP jer je uvijek biračima netko drugi kriv, a ne “naši”. I, da se našalim, veća je vjernost stranci nego ženi – kaže prof. Šiber. Samo što to nije samo šala ni u Hrvatskoj ni u svijetu.
Utjecaj Domovinskog rata
Sociolog Slaven Letica ističe da je u SAD-u demografija majka svih znanosti jer se s velikom vjerojatnošću može temeljem rasne, dobne, obrazovne strukture i socijalnog porijekla zaključiti za koga će građani glasati. U Hrvatskoj na odabir stranaka ljevice ili desnice utječu, navodi Letica, socijalno porijeklo i položaj, dob, religioznost, osjećaj domoljublja te jesu li gradovi i županije stradali u ratu.
– Logično je da će istočna Slavonija, Banovina, Zadar, Šibenik, Knin koji su stradali u ratu i koji su doživljavali HDZ ključnim u obrani zemlje biti bliži HDZ-u. U nas još nema obiteljske lojalnosti prema strankama, česte u SAD-u. Izborno ponašanje građana teško se mijenja i nema tu velikih razlika između Hrvatske, drugih europskih zemalja i SAD-a – kaže Letica. Ekonomska situacija i demografija određuju glasovanje na izborima, no u nas, navodi, još povijesne teme potiskuju ekonomske i socijalne. No, kad je kredibilitet velikih stranaka na niskim granama, i kod nas i u drugim europskim zemljama dio birača traži treću opciju.
