‘Dani povijesti umjetnosti’ je prvi projekt ovakve vrste kojeg izvode studenti Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru u suradnji s profesorima. Ove godine će se održati od 7. – 9. prosinca (srijeda, četvrtak i petak).
Tema ovogodišnjih ‘Dana povijest umjetnosti’ je Društveno angažirana umjetnost.
Cilj projekta je upoznati i obogatiti umjetničku scenu grada Zadra te povezati umjetnike, umjetničke organizacije, muzeje i škole, vrtiće i građane, sa studijem povijest umjetnosti. Studenti su pripremili akademski program od tri predavanja profesora Odjela za povijest umjetnosti: izv.prof.dr.sc. Vinko Srhoj,doc.dr.sc. Sofija Sorić, doc.dr.sc. Antonija Mlikota te praktični dio: radionicu sa djecom od 5 – 7 godina u Arheološkom muzeju Zadar pod vodstvom muzejske pedagoginje Željke Kucelin, muzeološku radionicu s učenicima Škole primijenjenu umjetnosti i dizajna Zadar te radionicu sa studentima Sveučilišta u Zadru. ‘Dani’ se otvaraju izložbom radova učenika Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar.
Ovaj projekt je i jedan od niza kulturnih događanja koji su organizirani u sklopu obilježavanja šezdeset godina postojanja studija povijesti umjetnosti Sveučilišta u Zadru.
„Kroz proučavanje povijesti umjetnosti došlo se do zaključka da je umjetnost imala važnu ulogu u društvu, da je često pomicala granice između ljudi i pravila, mijenjala svijest, utjecala na sociološke, psihološke i političke mijene, pomagala promijeniti načine razmišljanja te progovarala o kriznim točkama humaniteta.
Angažirana umjetnost temelji se na stavu da je umjetnost umrežena s drugim oblicima čovjekova djelovanja, da je neodvojiva od društvenog poretka, bilo da s njim konformira ili mu divergira, da je nerijetko zainteresirana za aspekte čovjekova položaja u socio-kulturnom i političkom kontekstu.
Kroz umjetnost može se pokazati i interes za aktivan i kritički odnos prema kompleksnom svijetu koji nas okružuje. Angažiranim umjetnicima se eksperimentalno promišljanje umjetnosti te primjena novih i često radikalnih oblika umjetničkog izražavanja i postupaka, pokazalo kao dobar alat za mijenjanje svijesti i stanja koje ih okružuju.
Promjenom samog medija, uvođenjem novih postupaka i netradicionalnih metoda, angažirana umjetnost računa i na promjenu opće kulturne paradigme, tj. uspostavu novog sustava vrijednosti u prostoru umjetnosti, promjenom koja ide iz nje same. Ovakva promišljanja i djela, te kritika stvarnosti, nužan su korektiv društva koje je sve više pasivno, konzumeristički nastrojeno i upravljano kapitalom u suglasju s globalnim političkim strategijama. Svjedoci smo da se pitanje odgovornosti za stanje u svijetu ne može automatski prebacivati na kulturni prostor i u sferu umjetnosti, jer je njihov prevratnički potencijal, u pragmatičnom smislu, malen, ali je zato nemimoilazan u uspostavi „duha vremena“, sustava vrijednosti pa i političkih stavova.“
‘Umjetnošću čovjek mjeri vrijednost svojih nazora o svijetu i o zbivanju. S njom se čovjek miče tminama i fosforescira na mračnom dnu stvarnosti, osvjetljavajući svoju tamnu stazu njenim sjajem, kao magičnim sumpornim okom, i tako se miče između zvijezda i tako živi.’ Miroslav Krleža