Još od razdoblja pretpristupnih pregovora i ulaska u Europsku uniju Hrvatska nije imala ovako snažan opseg zakonodavnih promjena kao postojeći koji prati poreznu reformu. S početkom iduće godine na snagu stupa 15 novih ili izmijenjenih poreznih zakona koji će se dotaknuti uvjeta života i rada svih poreznih obveznika, podjednako građana i tvrtki.
Kako piše Večernji list, najveću financijsku težinu i dugoročni utjecaj imaju promjene u sustavu poreza na dohodak, dobit i PDV-a. Porezno rasterećenje plaća provedeno je kroz povećanje neoporezivog osobnog odbitka na 3800 kuna mjesečno te jačanje odbitaka za djecu i uzdržavane članove obitelji.
Ministarstvo financija procjenjuje da od siječnja iduće godine porez na dohodakneće plaćati oko 1,5 milijuna hrvatskih građana, među kojima prevladavaju umirovljenici s mirovinama manjim od 3800 kuna, zaposleni s nižim plaćama, kao i oni za hrvatske prilike s nešto višim plaćama ako imaju najmanje troje djece.
Razlika u primanjima ovisi o nizu elemenata: početnoj bruto plaći, broju uzdržavanih članova obitelji i mjestu prebivališta, odnosno prirezu koji se plaća u pojedinim gradovima i općinama. Velika većina građana koji zarađuju manje od prosječne plaće uopće neće plaćati porez, a ostalima će se povišica kretati od nekoliko kuna do dvije tisuće kuna za neto plaće koje se kreću oko 20 tisuća kuna.
Roditelji s više djece doista su dobili velike porezne stimulacije, no druga je stvar kolika su im bruto primanja i mogu li ih iskoristiti. Nadalje, od iduće će se godine povećati rodiljske naknade za drugih šest mjeseci na 4000 kuna za zaposlene i 2328 kuna za nezaposlene majke.
Detaljnije o novoj poreznoj reformi pročitajte na portalu Večernjeg lista…
