Pretposljednji događaj u Zavičajnom muzeju Biograd na Moru u 2016. godini bio je promocija dvojezičnog vodiča kroz muzej. Najveću zaslugu ravnatelj muzeja Draženko Samardžić, kao jedan od autora, za nastanak ovog vodiča pripisao je Marini Ninčević, muzejskoj pedagoginji koja je proteklu godinu ovdje bila na stručnom osposobljavanju i za sam kraj svoje izobrazbe kao autorica pripremila i video prezentaciju kojom je vodič napokon predstavljen biogradskoj javnosti. Posljednji vodič o Biogradu tiskan je davne 1970. godine. Dakle vodič, ne katalog, jer svaka izložba koja se organizira u muzeju ima svoj katalog. I ne monografija, nego baš vodič. Podatak je ovo koji je u uvodnom dijelu naglasio ravnatelj muzeja.
– Tijekom protekle godine organizirali smo ukupno 14 izložaba: arheoloških, likovnih, fotografskih, umjetničkih, kiparskih, dječjih radova, te nekoliko radionica. Opet tu najveća zasluga pripada našoj Marini, koja je ujedno licencirani turistički vodič te je razmišljala kako spojiti ugodno s korisnim. Na temelju svog iskustva, budući je vodila bezbroj grupa po muzeju, osluškivala je što zapravo turisti žele i što muzeju nedostaje. Tako je došla i na ideju o tiskanju vodiča, bila dizajner i tekstopisac, ali i sukreator i voditelj brojnih događanja tijekom protekle godine, dok je meni kao ravnatelju dužnost je bila omogućiti realizaciju i tehničke uvjete, naglasio je Samardžić.
Marina Ninčević je s osvrtom na prethodnu godinu provedenu u muzeju na svom stručnom osposobljavanju skromno istakla kako vodič nije knjiga i nije opširan, ali sasvim dovoljan da se svatko tko ima interesa za povijest Biograda upozna s tim te u konačnici posjeti muzej, razgleda izložene predmete i vidi nešto što je neprocjenjivo vrijedno. Pripremila je video prezentaciju u dva dijela. U prvom dijelu upoznala je publiku s vodičem, dok je u drugom dijelu dotakla nešto što je za sada samo težnja. Naime, u vodiču je prezentirana tek stalna postava muzeja, međutim muzej čuva i mnogo drugih predmeta o kojima se na sličan način može upoznati širu javnost. Zahvalila je Hrvatskom povijesnom muzeju na fotografijama i naglasila kako Zavičajni muzej ima bogat fond fotografija koje je iskoristila za vodič, više od 3 000 popisanih i dr. koje čekaju na obradu.
Vodič je tiskan u nakladi od 1000 primjeraka zahvaljujući financijskoj potpori Grada Biograda na Moru, potom je vrlo jasno, koncizno i ilustrativno predstavila po poglavljima koje sadrži. Počevši od arheološkog postava, preko tereta potopljenog broda iz XVI.st. preko razglednica, ljudi, običaja i događaja iz Biograda, završivši sa zbirkom odljeva glagoljskih natpisa i literaturom koja se koristila, naglasila je kako se vodič može ponijeti za uspomenu i kao muzejski suvenir. U drugom dijelu svoje prezentacije predstavila je zbirke koje nisu u vodiču, a riječ je o zbirci tradicijskog gospodarstva, povijesnoj zbirci, zbirci fotografija i fotografske opreme, zbirci tekstila i nakita, numizmatičkoj zbirci, likovnoj zbirci itd.
– Zavičajni muzej Biograd na Moru možda je jedini u Hrvatskoj koji je uspio registrirati sve svoje zbirke. Znači, muzej djeluje preko odjela: arheološki, etnografski, povijesni, kulturni, dokumentarni, likovni itd. Nadalje, to sve dijeli se prema zbirkama. U vodiču je tek manji dio, ali tu postoje i druge zbirke (Domovinski rat, numizmatička, antička, srednjovjekovna itd.). Registrirano je ukupno 18 zbirki koliko muzej ima u svom fundusu. Zanimljiv je podatak da se u zgradi muzeja čuva preko 55 000 predmeta, kazao je Draženko Samardžić zahvalivši svima koji su popisivali navedene predmete te istaknuo predani timski rad u kontinuiranom procesu popisivanja kulturnog blaga na zahtjev Ministarstva kulture. Riječ je o popisu koji je sada digitaliziran i koji je osobna karta svakog muzeja, tako da se vrlo lako može ući u bazu podataka i po slici pronaći određeni predmet i po tome dalje istraživati.
Ministarstvo kulture je sad na potezu da prepozna značaj Zavičajnog muzeja Biograd na Moru i prihvati sve svoje obveze, budući je isti krenuo u izradu projekte dokumentacije koja se odnosi na obnovu i rekonstrukciju stare muzejske zgrade i da se u tom prostoru ispriča dvojaka priča o povijesti Biograda, od prapovijesti, preko antike, srednjeg vijeka, sve do ’50.-ih godina prošlog stoljeća i uz sve to obuhvati u svijetu jedinsvenu zbirku tereta potopljenog trgovačkog broda iz XVI. stoljeća, otkrivenog kod stjenovitog otočića Gnalića koncem ’60.-ih godina prošlog stoljeća. Projektom „Brodolom kod Gnalića – ogledalo renesansne Europe“ obuhvaćena je realizacija suvremeno opremljenog edukacijsko-prezentacijsko-istraživačkog centra u Biogradu na Moru, kojim će se upoznati sadržaj broda i trgovačke tokove 16.st. Jer raznovrstan teret ukrcan u Veneciji za Carigrad (Istanbul) potječe iz raznih krajeva Europe i s jedne strane prezentira europsku proizvodnju i trgovinu, a s druge potražnju za europskim proizvodima na drugim tržištima. Pronađeni predmeti zorno dokumentiraju materijalnu kulturu ranog novog vijeka o kojima znanja crpimo tek na osnovu pisanih izvora i likovnih djela starih majstora, dok je ovdje riječ o čudesno sačuvanom i jedinstvenom teretu potopljenog broda iz tog razdoblja.