Uspješni vinogradari ovako vrše rezidbu vinove loze

Da bi uspješno uzgajali vinovu lozu trebamo je redovno orezivati. Rezidba na zrelo odvija se poslije opadanja lista, već od studenog do početka kretanja vegetacije, ovisno o površini koju trebamo orezati.

Najbolje je rezidbu na zrelo (rezidba zrelih lastara) provoditi od sredine veljače, kada prođe opasnost od vrlo niskih temperatura. Na velikim plantažama rezidba se počinje raditi od kraja studenog i treba je započeti sa sortama koje bolje podnose niske temperature. Na rezidbu vinove loze na okućnicama je najbolje pričekati sredinu veljače.

Prilikom rezidbe treba obratiti pažnju da se ona izvodi oštrim i dezinficiranim alatom kako ne bi došlo do nagnječenja reznog mjesta i prijenosa infekcije. Presjek reznog mjesta treba biti što manji kako bi se spriječilo ostvarivanje infekcije. Škare prilikom rezidbe držati pod kutem od 90º u odnosu na mjesto koje siječete. Nakon rezidbe mjesta reza premazati nekim namjenskim sredstvom.

Najbolje vrijeme za rezidbu

Uloge rezidbe su mnogobrojne:

  • obrazuje se osnovni uzgojni oblik mladih čokota
  • održava se uzgojni oblik čokota
  • regulira se odnos rasta i rodnosti
  • uklanjaju se suhi i ogoljeli dijelovi stabla, slomljeni dijelovi ili dijelovi na kojima se pokazuju znaci zaraze
  • vrši se podmlađivanje starih čokota, regulira se broj lastara, pupoljaka i grozdova na čokotu i mnoge druge uloge

Rezidba vinove loze ne samo da povećava prinos već bobice postaju veće, boljeg okusa, veći je sadržaj šećera, brže sazrijevanje, lakša je zaštita i berba, bolje provjetravanje čokota i manja mogućnost za ostvarivanje infekcije.

Sredina veljače je najbolje vrijeme za rezidbu, jer nakon razdoblja veoma niskih temperatura tada je najlakše utvrditi stanje čokota i plemki.

Treba znati da svaka sorta ima svoje specifične zahtjeve koje treba poštovati tijekom rezidbe: biološke karakteristike, rodnost plemki duž lastara, uzgojni oblik. Ovisno o tim zahtjevima, rezidba može biti jačeg ili slabijeg intenziteta. Pri rezidbi se ostavljaju lastari različite dužine, sa različitim brojem plemki. Iz tog razloga se rodni elementi vinove loze dijele na:

  • kratki reznik – to je kratko orezan lastar sa 1 do 3 pupa
  • dugi reznik – nešto duži orezan lastar na kojem ostavljamo 4 do 5 pupa
  • kratki lucanj – na kratkom luku se ostavlja 6 do 8 pupa
  • srednji lucanj – to je lastar srednje dužine rezanja na kome ostavljamo 8 do 12 pupova
  • dugi lucanj – nakon rezidbe luk ima više od 12 pupova

U skladu s tim rezidba može biti kratka, duga i mješovita, o čemu više doznajte na portalu AgroKlub.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...