Treći je ponedjeljak u siječnju, što znači da je blagdanska euforija splasnula.
Vrijeme je hladno i tmurno, gotovi su praznici i vrijeme je za povratak u stvarnost, gdje čekaju računi iz prosinca. Novca je premalo, ali je zato previše kila iz blagdanskog razdoblja, a novogodišnje odluke o dijeti ili, primjerice, prestanku pušenja već su prekršene. Sve to u kombinaciji ovaj 16. siječnja čini – najdepresivnijim danom u godini, piše Večernji.hr.
Pogađa sve više mladih
Riječ je o tezi američkog znanstvenika Cliffa Arnalla koji je treći ponedjeljak u siječnju nazvao “Blue Monday”. Iako se poslije ispostavilo da je riječ o marketinškom triku, mit je i dalje aktualan te mnogi smatraju da je barem djelomično točan. Koliko u njemu ima istine, provjerili smo s Almom Mihaljević-Peleš, predstojnicom Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb.
– Istina je da se radi o nizu čimbenika koji kod ljudi mogu izazvati loše raspoloženje i bezvoljnost, no pogrešno je to nazivati depresijom – objasnila je Alma Mihaljević-Peleš te istaknula kako je depresija veliki javno-zdravstveni problem, no nije svako neraspoloženje depresija. Postoji niz uvjeta koji moraju biti zadovoljeni da bi liječnici uistinu smatrali da je riječ o depresiji. Za početak mora biti zadovoljen kriterij trajanja od barem dva tjedna, a tu su i simptomi poput poremećaja spavanja, razdražljivosti, smanjenog apetita…
– Barem pet simptoma mora postojati da bi se radilo o depresiji, a da bi se bolest liječila, treba biti prisutna i nemogućnost pojedinca da zbog nje funkcionira – rekla je predstojnica Klinike u kojoj je depresija treći razlog hospitalizacije, nakon alkoholizma i shizofrenije. Prema podacima, u Hrvatskoj depresija pogađa 15 posto stanovništva, odnosno oko 600.000 Hrvata, s time da se češće javlja kod žena, pa je tako depresivno njih oko 19 posto, a muškaraca 10 posto. Također, antidepresivi su na vrhu liste najpropisivanijih lijekova u zemlji.
– S jedne strane potrebna je genetska predispozicija za razvoj depresije, a s druge strane tu su rizični faktori koji je potiču – kazala je Alma Mihaljević Peleš te dodala da nam situacija u Hrvatskoj nije nimalo naklonjena pa je oboljelih sve više, a zabrinjavajuće je i što je sve češće riječ o mladim osobama. Ističe i da je bolest jako važno liječiti jer u suprotnom može potrajati i nekoliko godina.
Gdje se liječiti?
Liječenje uključuje uzimanje lijekova i psihoterapiju, a na njega pozitivno reagira 70 posto pacijenata.
– Problem je što u Hrvatskoj mnogi zaziru od liječenja jer postoji stigmatizacija onih koji odlaze kod psihijatra ili uzimaju antidepresive, koji nisu opasni i ne uzrokuju ovisnost – napomenula je psihijatrica Mihaljević-Peleš te zaključila kako je veliki problem i što neke osobe koje bi se željele liječiti nemaju tu mogućnost.
Lakše slučajeve, naime, rješava obiteljski liječnik, no za teže je potreban psihijatar. U Hrvatskoj ih je 400-tinjak, po čemu smo u europskom prosjeku, no iako je dovoljan broj stručnjaka, oni su jako loše raspoređeni.
Većina ih je u Zagrebu, gdje postoje odjeli u pet bolnica, a najkritičnije je stanje u Lici, pa tako, primjerice, u Gospiću postoji samo jedan tim.