Katastrofično smrzavanje iz filma “Dan poslije sutra” ipak je moguće, hoće li se zalediti i Hrvatska?

Katastrofični scenarij, kakav je predstavljen u filmu ‘Dan poslije sutra’, prema kojem bi globalno zatopljenje moglo uzrokovati slabljenje Golfske struje, a time i smrzavanje sjeverozapada Europe, nije novost u meteorološkim i klimatološkim krugovima, no do sada se ipak manje-više smatrao pretjerivanjem.

Stručnjaci su uglavnom smatrali da će cirkulacija struja u sjevernom Atlantiku, unatoč klimatskim promjenama, ostati poprilično stabilna. Međutim, jedna nova studija, predstavljena u časopisu Science Advances, pokazala je da je Golfska struja osjetljivija nego što se ranije mislilo. Nove računalne simulacije, utemeljene na preciznijim informacijama o kretanjima voda, otkrile su da bi globalno zagrijavanje moglo uzrokovati značajno slabljenje Golfske struje, a time i veliki pad temperatura na sjeverozapadu Europe. Drugim riječima, dok će se svijet globalno pregrijavati, Velika Britanija, Irska i Island smrzavat će se na temperaturama koje će u prosjeku pasti za sedam stupnjeva Celzijevih (pogledajte grafiku gore).

Greška u modelima

Na samom početku treba istaknuti da ovaj novi model nema nikakve veze s idejama poricatelja klimatskih promjena koji tvrde da ljudi svojim aktivnostima ne utječu na klimu. Također nema nikakve veze s najavama dolaska novog ledenog doba, kakve su se primjerice mogle čuti od našeg fizičara Vladimira Paara.

Novi model predstavlja nadogradnju, odnosno korekciju ranijih jer oni nisu sasvim točno opisivali protoke slatke vode između Atlantika i Južnog oceana koje su važan dio mehanizma u procesu klimatskih promjena.

U novom radu znanstvenici sa Sveučilišta Yale ispravili su pogrešku i istražili ponašanje Golfske struje u ekstremnim scenarijima. Simulacija je pokazala da bi udvostručenje razina CO2 u atmosferi kroz 300 godina moglo prekinuti kretanje Atlantske struje.

Mada tako brz porast razina CO2 nije realan, stručnjaci ističu da bi u budućim simulacijama ipak trebalo voditi računa o promatranjima koja su pokazala da je Golfska struja osjetljivija nego što se mislilo.

Zašto bi Golfska struja stala?

Strujanje vodenih masa, poznato kao Atlantic Meridional Overturning Circulation (AMOC), funkcionira kao golemi sustav prijenosa topline, a sastoji se od dva dijela. Površinska struja prenosi tople vode iz južnijih dijelova Atlantika prema sjeveru. U sjevernim krajevima ona se postupno hladi. Budući da je hladna voda teža od tople, struja nedaleko od Grenlanda ponire, zaokreće za 180 stupnjeva i u dubljim slojevima oceana vraća se na jug. Ova dva dijela AMOC-a čine petlju koja zagrijava sjeverozapadni dio Europe, dok s druge strane u tropskim područjima Atlantskog oceana pokreće obilne kiše.

Zatopljenje uzrokovano klimatskim promjenama, koje je posebno snažno izraženo u sjevernim polarnim krajevima, smanjuje gustoću voda tako da one ondje teže tonu. Ta promjena usporava AMOC. No prema većini ranijih simulacija struja se oporavlja zahvaljujući dotoku voda kiša iz Južnog oceana u Atlantik. U tim simulacijama slabljenje AMOC-a istovremeno slabi dotok slatke vode te Atlantik postaje slaniji. Budući da je slana voda gušća, baš kao i hladna, ona tone što pomaže struji AMOC da ojača.

Međutim, neka novija promatranja oceana pokazala su da slatka vode zapravo otječe iz Atlantika u Južni ocean, a ne obratno. Kada su ovi novi podaci uneseni u model, simulacije su pokazale da bi se uz udvostručenje razina CO2 u odnosu na one iz 1990-ih Sjeverni Atlantik zagrijao, a AMOC usporio (grafika dolje).

„U našem radu pokazali smo da je mogućnost kolapsa AMOC-a pod utjecajem globalnog zagrijavanja jako podcijenjena“, upozorio je Wei Liu s Odsjeka za geologiju i geofiziku na Sveučilištu Yale.

„Prema postojećim modelima AMOC se sustavno krivo predstavlja kao stabilan režim. Ispravljeni model predviđa kolaps AMOC-a u budućnosti sa snažnim hlađenjem na sjeveru Atlantika i u okolnim krajevima. To ima enormne posljedice za regionalne i globalne klimatske promjene“, dodao je.

Kolaps koji predviđa Liuov model ohladio bi sjever Atlantskog oceana, uzrokovao bi širenje arktičkog ledenog pokrivača i pomaknuo tropske kiše značajno južnije. Iako se scenarij iz filma ‘Dan poslije sutra’ najvjerojatnije neće dogoditi, posljedice koje će slabljenje AMOC-a izazvati u narednim stoljećima bit će značajne.

Autori nove studije priznaju da će njihov model u narednim desetljećima trebati nadopunjavati novim, preciznijim informacijama o slanosti voda, temperaturama oceana i otapanju leda.

Posljedice za Hrvatsku

Naš atmosferski fizičar Branko Grisogono kaže da se već 20-ak godina razmatra mogućnost da je Golfska struja nestabilna u klimatsko-dinamičkom smislu.

„Velike promjene temperature u sjeverozapadnim područjima Europe u takvom bi scenariju mogle imati značajne posljedice po vrijeme u širem području Europe jer će utjecati na prosječne putanje i intenzitete ciklona i anticiklona“, rekao je za Index istaknuvši kako je ipak prerano za neke konačne zaključke.

„Ovo je ipak samo jedan od modela. Trenutno se premalo zna o svim cirkulacijama voda u oceanima. Za sada još uvijek imam vrlo malo mjerenja. Oceanografija stoga još uvijek kaska za meteorologijom. Meteorologija je jeftinija i lakše je izvoditi mjerenja. Jedan sat raznih mjerenja brodom košta jako puno, više nego jedan sat mjerenja meteorološkim avionom“, istaknuo je naš atmosferski fizičar koji je ovo ljeto radio u National Center for Atmospheric Research u Boulderu, u Coloradu, koji se spominje u radu, a koji je jedan od dva najjača meteorološka centra u svijetu.

Grisogono kaže da bi slabljenje Golfske struje moglo imati posljedice i za Mediteran pa i za Hrvatsku.

„Zagrijavanje sjevernog Atlantika utječe na tzv. sjevernoatlantsku oscilaciju (NAO), a također i na arktičku oscilaciju (AO). To su dvije slične, ali tijesno povezane pojave. Izmjena pozitivnih i negativnih faza razlika tlakova između Islanda i područja prema Azorima mijenjat će ukupnu dinamiku, brzinu, dubinu i jačinu ciklona i anticiklona, odnosno dugih planetarnih valova“.

Zahlađenje od sedam stupnjeva u sjeverozapadnim krajevima Europe moglo bi povremeno donijeti hladnije temperature Hrvatskoj, međutim one ne bi trebale biti prosječno niže.

„Signali s Bliskog istoka, iz Azije i iz cijelog Mediterana gdje će doći do snažnog zagrijavanja, bit će dosta jaki tako da se prosjek neće značajnije promijeniti. Međutim, vjerojatno ćemo imati jačih i češćih ekstrema tako da će srednje stanje imati manji značaj“, pojasnio je Grisogono, piše Index.