Odlučivanje liječnika o bolovanju pacijenta ugroženo je mnoštvom nejasnih i međusobno proturječnih pravilnika, naputaka, dopisa, obrazloženja koja liječnike dovodi u pravnu i financijsku nesigurnost. Nedavno su na to HZZO upozorili obiteljski liječnici i ginekolozi iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHom) nakon što su u nizu situacija bili na meti pacijenata, ljutih jer su im iz računovodstava tvrtki u kojima rade vraćali hranarinske doznake tvrdeći da ih doktor nije dobro ispunio.
Novi napuci o načinu vođenja bolovanja, tvrde u KoHom-u, nekad i ne dođu do njih već za njih doznaju od HZZO-ovih kontrolora po područnim uredima, piše Večernji.hr.
Nema šifre bolesti
– Različite su upute koje dobivamo od lokalnih kontrolora HZZO-a prilikom usmenog savjetovanja ili kod kontrole u ordinaciji. Unutar samog područnog ureda HZZO-a razlikuju se upute pojedinih kontrolora te tumačenja službi koje “obrađuju” bolovanje, tj. administratora iz obračuna naknade plaće. Različite upute dobivamo od izvanrednih kontrolora bolovanja, za bolovanja koja smo vodili prema uputama lokalnih kontrolora, čak nas i kažnjavaju! – nabraja ljutito dr. Vikica Krolo, šefica KoHom-a.
Na doznakama, naime, zbog zaštite pacijenta nema šifre bolesti pa ako se dvije bolesti nadovežu pacijentu jedna nakon druge i za obje ide na bolovanje, poslodavcu to predstavlja problem u knjiženju.
– Npr., pacijent ima gripu i zbog nje je na bolovanju od ponedjeljka do petka, kada mu zaključujem bolovanje. No u nedjelju slomi nogu. Otvaram mu u ponedjeljak opet bolovanje, a sve tretiram kao neprekinuto bolovanje od prethodnog ponedjeljka. Međutim, poslodavac mjeri drugačije, njemu subota i nedjelja predstavljaju dva dana prekida bolovanja i za njega su to dva bolovanja s prekidom. Zbog takvih stvari nas opominju i kažnjavaju.
Administrativne zavrzlame
Ili, kad netko mora na bolovanje zbog ozljede na radu, zapravo mu moram, ispalo je, otvoriti bolovanje kao da je od nečeg bolestan, sve dok HZZO ne prizna da je zaista riječ o ozljedi na radu. Toliko je tih administrativnih zavrzlama koje stvarno ne bi trebale biti stvar liječnika, ali nepotrebno gubimo vrijeme proučavajući knjigovodstvo i računovodstvo umjesto da se bavimo medicinom – objašnjava dr. Ines Balint.
Od HZZO-a očekuju da pojednostavni način vođenja bolovanja i da im omoguće jasno reguliran rad, da propise uskladi s informatičkim mogućnostima, a sve dvojbene stavke raspravi sa strukom te da donese jednoznačne upute koje će biti jasne svim pacijentima, poslodavcima, liječnicima i informatičkim kućama i da te upute budu svima dostupne.
Ravnatelj HZZO-a dr. Fedor Dočić kaže da su nakon provjere predstavki KoHom-a doista uočili određene tehničke poteškoće i nesukladnosti između informatičke službe HZZO-a i operativnih programa firmi koje pružaju podršku ordinacijama. – To ćemo što hitnije uskladiti – ističe Dorčić.
Do 42. dana bolovanja naknadu plaća poslodavac
Naknadu plaće za trajanja bolovanja isplaćuje poslodavac iz svojih sredstava za prva 42 dana privremene nesposobnosti za rad, odnosno prvih sedam dana za invalida rada. Pravilnikom o radu pojedini poslodavac propisuje te iznose, ali oni ne smiju biti niži od 70 % osnovice za plaću. Od 43. dana privremene nesposobnosti za rad, naknada plaće tereti sredstva HZZO-a i iznosi 70 % od osnovice za naknadu plaće, s tim da najviši mjesečni iznos ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 4257,28 kuna.
Za bolovanja u slučaju njege djeteta ili supružnika također naknada iznosi 70 % osnovice i najviše 4257 kuna, osim ako je dijete u dobi do tri godine – tada je 100 % osnovice, a to znači opet maksimalno 4257 kn. U slučaju bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom naknada je 100 % osnovice, dok se za rodiljni dopust i priznatu ozljedu na radu isplaćuje nelimitirana 100-postotna naknada, odnosno puna plaća.