zanimljivi podaci

U brak se ulazi sve rjeđe i sve kasnije

Arhiva, ilustracija

Brak je institucija koju će neki braniti zubima i noktima, dok će drugi reći da se radi o zastarjeloj stvari koja više ne znači gotovo ništa. I jedni i drugi su, naravno, u pravu jer sve zavisi od pogleda na svijet.

No, iako smo suočeni sa sve glasnijim konzervativnim pristupom obitelji i društvu, izgleda da je to samo uspješno podignuta prašina u medijima, dok stvarni podaci pokazuju da su ovi drugi počeli preuzimati primat.

Naime, Državni zavod za statistiku napravio je (napokon) jedno zanimljivo istraživanje čiji su rezultati, blago rečeno, iznenađujući za tradicionaliste, piše Metro portal.

Zahvaljujući spletu raznih socioekonomskih čimbenika koji posredno utječu na stupanje u bračnu zajednicu, s godinama se sve više povećava i prosječna dob nevjeste i ženika pri sklapanju prvog braka. Tako je, na primjer, 1960. prosječna dob nevjeste pri sklapanju prvog braka iznosila 22,6 godina, a ženika 25,8, a u idućih pola stoljeća ta dob za oboje se povećala pet godina pa je 2015. prosječna nevjesta imala 28,2 godine, a ženik 31 godinu.

Najveća zabilježena dobna razlika između ženika i nevjeste – 69 godina. Postojala su dva takva slučaja – 1992. i 1994. godine – i to kada su i mlada i mladoženja u odnosu na partnera, odnosno partnericu, bili stariji gotovo sedam desetljeća.

Valentinovo je posljednji puta na utorak, najmanje popularan dan u tjednu za sklapanje brakova, padalo 2012., i tada je sklopljeno 30 brakova. Najviše brakova za Valentinovo sklopljeno je 2004., njih 546, što nije čudno jer je Dan zaljubljenih pao na subotu.

Promatrano od 2000., raste broj građanskih brakova, a opada broj vjerskih. Iako je u 2015. od ukupnog broja brakova ipak nešto veći broj njih sklopljen vjerski, točnije 55,9%, u odnosu na 2000. njihov se broj smanjio za gotovo četvrtinu, dok je broj građanskih sklopljenih brakova porastao za 13%.

Broj sklopljenih brakova gotovo se prepolovio

Prema podacima Popisa 2011., od ukupnog broja stanovnika u dobi od 30 godina i više, njih 66,1% je u braku, dok 13,8% osoba nije nikada sklapalo brak. Udovica, odnosno udovaca ima 14,3%, a razvedenih 5,5%. Ako se vratimo malo više u prošlost, vidljivo je da se unatrag nešto više od pola stoljeća broj sklopljenih brakova itekako smanjio. Točnije, u 2015. sklopljeno ih je gotovo upola manje nego davne 1950. Ako promatramo stope, odnosno broj sklopljenih brakova na 1 000 stanovnika, još je evidentnije o kojoj je drastičnoj razlici riječ. Naime, u već spomenutoj 1950. stopa je iznosila 11.4, a u godinama koje su uslijedile nastavljen je trend opadanja te je u 2015. stopa iznosila 4,7, odnosno smanjila se dva i pol puta u odnosu na sredinu 20. stoljeća.

Ni na razini Europske unije podaci se ne razlikuju previše od podataka za Hrvatsku. Naime, prema Eurostatovim podacima, stopa sklopljenih brakova na tisuću stanovnika za zemlje članice EU-28 iznosila je 4,2 u 2011., posljednjoj godini u kojoj su podaci raspoloživi za sve zemlje članice, što je također gotovo upola manje nego, na primjer, u 1965., kada je ta stopa iznosila 7,8. Promatrano prema zemljama pojedinačno, u 2011. najveću su stopu sklopljenih brakova imali Litvanci – 6,2 – a najmanju Bugari – 2,9.

Ostavi komentar koristeći Facebook

Tagovi:


Listen on Online Radio Box!

Svira(lo) na Anteni Zadar 97,2

Listen on Online Radio Box!

10 najemitiranijih na Anteni Zadar