Puno se negativnog priča o Kneževoj palači, a ravnateljica Koncertnog ureda odgovara: “Ona je dodana vrijednost kulturnom životu Grada!”

Od trenutka otvaranja, nakon dugotrajne i komplicirane renovacije, o Kneževoj palači svašta se ispod glasa govori po Zadru. Tehničke manjkavosti, kompromisi i dizajnerska rješenja najčešće su teme tračeva koji u svakojakim varijantama dospijevaju i do medija, koji potom, da opravdaju svoje postojanje, moraju iste i provjeriti.

Nakon što jedan medij otvori i zatvori priču oko Kneževe palače, drugi zbog novog niza ‘šuškavih informacija’ mora ponovno slati upite odgovorima. Začarani je to krug koji, kako zbog količine tračeva tako i zbog širokog izbora zadarskih medija, nema svojega kraja. Sada je red došao i na Antenu da uskoči u krug, te smo si uzeli zadaću Narodnom muzeju poslali dva pitanja koja su nas zanimala. Ona su sljedeća:

1) Zašto je koncert Lovre Pogorelića za Dan Žena (8. ožujka 2017.), koji je prema najavama trebao biti održan u Kneževoj palači, u konačnici održan u Svečanoj dvorani zadarskog Sveučilišta?
2) Je li prilikom preuređenja Kneževe palače inicijalno planirano postavljanje papirnatih lustera u njezinom interijeru, što se dogodilo s kristalnim lusterima koji su ju ranije krasili?

Pitanja su, priznajemo, postavljena podosta lukavo, jer su tako formulirana s namjerom da se provjere sljedeći tračevi: 1) Koncertna dvorana u Kneževoj palači premala je da se u nju postavi klavir; 2) Zbog problema u dovršavanju uređenja Kneževe palače rađeni su kompromisi te ona radi toga nije renoviranjem vraćena u inicijalno stanje.

Odgovore nismo dobili od Narodnog muzeja, već je naš upit proslijeđen Koncertnom uredu Zadar čija se ravnateljica Dina Bušić potrudila dati nam odgovore koje smo tražili. Potpun odgovor smo dobili na prvo pitanje, budući da je KUZ bio organizator koncerta Lovre Pogorelića, dok se od odgovora na drugo morala ograditi kazavši: “Odgovor na drugo pitanje morate potražiti negdje drugdje (kod konzervatora, arhitekata ili u gradskoj upravi) jer smo mi kao Koncertni ured Zadar samo korisnik prostora i o tim detaljima nismo ovlašteni govoriti”. 

Upućeni smo na arhitekticu Ivu Letilović.

Kristalni lusteri su uništeni, najvjerojatnije u razaranju prilikom Domovinskog rata. Mi smo željeli vratiti te stare lustere, ali oni više ne postoje, a ako oni ne postoje, morali smo potražiti alternativno rješenje. Odlučili smo se za suvremeni dizajn, u duhu vremena u kojem živimo. Zadrani se ne bi trebali previše buniti, budući da se ne radi o “papirnatim lusterima”, već o jednim od dizajnerski najpoželjnijih lustera na svijetu. Osim toga, što je potvrdio kustos Hrvoje Perica, kristalni lusteri za kojima Zadrani žale u Kneževoj palači nisu tamo ni originalno postavljeni, već su doneseni od drugdje. Što je mjesto njih stajalo u dobu klasicizma kada je Palača nastala, nije utvrđeno pa je zaključak bio kako je suvremeni dizajn za novo doba Palače bio najsretnije rješenje, kazala nam je Letilović.

A sada na drugo pitanje – Zašto koncert Lovre Pogorelića, kao jedan primjer, unatoč najavama nije održan u Kneževoj palači? Tračevi kažu da Kneževa palača, zbog načina na koji je renovirana, posebice na prostoru Koncertne dvorane, zapravo ni ne može akomodirati glasovir!

– Koncert Lovre Pogorelića održan je u Svečanoj dvorani Sveučilišta zbog klavira. Naime, klavir ćemo u Kneževoj palači iz tehničkih razloga imati tek od sljedećeg mjeseca / travnja. Naravno da klavir stane u Kneževu palaču. Isto tako, želim naglasiti da Koncertni ured Zadar i svi njegovi programi nisu ograničeni samo na Koncertnu dvoranu braće Bersa, već ćemo kao i do sada koristiti različite koncertne prostore u gradu, naravno s naglaskom na novoobnovljenu dvoranu u kojoj smo napokon dobili vlastiti namjenski prostor, napisala nam je ravnateljica Koncertnog ureda Zadar, organizatora spomenutog koncerta. U telefonskom razgovoru doznali smo više.

Dvorana je dodana vrijednost kulturnom i koncertnom životu grada Zadra, ali ne i njegovo trajno rješenje. Sa 150 mjesta, ona je prvi namjenski prostor za koncerte, ali to nije projektirana koncertna dvorana. Ljudi su možda pomiješali pojam prave koncertne dvorane, poput Lisinskog, s ovim prostorom kojega imamo, a sve zbog toga što se takav prostor dugo čekao i priželjkivao.

Zadovoljni smo da napokon imamo specijalizirani prostor, budući da u bogatoj koncertnoj sezoni, uz Varaždin jednoj od najbogatijih u Hrvatskoj, Zadar napokon ima gdje održati većinu svojih koncerata klasične glazbe. I dalje ćemo, dakako, koristiti druge koncertne prostore u gradu, ali jasno je kako je, primjerice Sveučilište jedan prostor izgrađen s namjerom visokog obrazovanja, a ne izvođenja koncerata. Osim toga, u taj, ili neki drugi prostor kojim ne upravljamo, ne možemo ulaziti kad želimo. Zadar ima potrebu i za većim prostorom, ali Kneževa palača je zadovoljavajuće privremeno rješenje. Hoće li Zadar ikada dobiti pravu koncertnu dvoranu? I Ivan Repušić i ja više smo puta u intervjuima naglašavali da Zadar treba pravu koncertnu dvoranu. To je velika investicija, ali ja se nadam da će se ostvariti. U šali znam reći da ako se ta želja ostvari do moje mirovine – ja ću biti sretna, zaključila je Dina Bušić.

Jeste li provjerili najnoviju dodanu vrijednost Zadra? Ako niste, nadamo se da ćete barem nakon ovoga teksta odmahnuti rukom na govore zlogukih jezika i uputiti se prema Kneževoj kako biste sudjelovali na nekoj od njenih brojnih manifestacija.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...