sudjelovali i zadarski sociolozi

80 posto žena u Hrvatskoj jedine u kući peru suđe i peglaju, manje od trećine muževa ponekad sprema obrok

Arhiva/ZARAPIX

Žene u Hrvatskoj danas su samosvjesnije i doma uživaju veću slobodu nego u socijalizmu, proizlazi iz istraživanja o rodnoj nejednakosti u podjeli rada u kućanstvu koji je sociologinja Inge Tomić-Koludrović, voditeljica splitskog odjela Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar, provela u suradnji s Mirkom Petrićem i Ivanom Puzekom s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru te s Augustinom Deradom iz splitskog Pilara, prenosi Jutarnji list.

Inga Tomić-Koludrović uočila je da je došlo do smanjenja “privatnog patrijarhata”, kako naziva potlačen položaj žene u obiteljima u kojima one obavljaju veliku većinu kućanskih poslova. Nasuprot tome bi se “javni patrijarhat” odnosio na broj žena koje rade izvan kuće – što ima više zaposlenih žena, ta se zemlja ili područje smatra razvijenijim i manje tradicionalnim, kao i ona u kojima muškarci više sudjeluju u kućanskim poslovima i brizi o djeci. U obiteljima gdje su žene zaposlene, obično se kućne obveze više dijele, a promjeni odnosa u kućanstvima, kaže istraživanje, u velikoj je mjeri doprinijela muška nezaposlenost ili rano umirovljenje.

Slika je manje ružičasta kad se vide egzaktni podaci.

Čak 80 posto žena u Hrvatskoj jedine su u kući koje peru suđe i peglaju, manje od trećine muževa ponekad će pripremiti ručak ili večeru. Ne računajući tradicionalne “muške poslove” poput sitnijih popravaka i tankanja goriva, muškarci će češće s novčanikom u ruci otići do dućana: takvih je nešto više od dvadeset posto u Hrvatskoj, kao i u Sloveniji i Bosni i Hercegovini.

U skladu s očekivanjima, ovo istraživanje potvrđuje da su Slovenci najmoderniji, slijede Hrvati, pa Srbi te Bosanci koji su najtradicionalniji. U Sloveniji se u 17 posto obitelji kuhanje smatra zajedničkom obvezom muža i žene, 14 posto ih dijeli posao pranja suđa. Samo 10 posto hrvatskih muževa kuhanje smatra zajedničkom obvezom, ali to je opet bolje od Srba (9 posto) i samo 4 posto muškaraca u Bosni i Hercegovini. Muškarci u najvećem postotku glačaju u Sloveniji (12%), zatim u Hrvatskoj 7%, pa u Srbiji 6% i u BiH 5%. Ali najrjeđe ćete ih vidjeti s peglom u ruci. Mirko Petrić tumači da muškarci više obavljaju zadatke koji se smatraju kreativnijim, povremenim i vremenski manje zahtjevnim (kuhanje, odlazak u kupnju, popravci po kući i održavanje automobila), dok su žene zadužene za onaj zamorniji dio posla, čišćenje, pranje i glačanje, te ono što jedna autorica naziva “mentalnim nadgledanjem općeg funkcioniranja kućanstva”.

Na pitanje zašto se smatraju pozitivnim rezultati u kojima tek svaki deseti ili u najboljem slučaju svaki peti muškarac sudjeluje u kućanskim poslovima, Inga Tomić-Koludrović upozorava da je prije dvadesetak godina, prema istraživanju iz 1999., tek par postotaka ispitanika priznavalo da ponekad opeglaju košulju ili stave veš u mašinu. Došlo je do velikog napretka u odnosu na devedesete, a ni kad se uspoređujemo s ostalim europskim zemljama, nismo toliko loši, ističu autori istraživanja. I u razvijenim zemljama žene obavljaju 70 posto kućanskih poslova, i onda kad su oba partnera zaposlena, upozorava Mirko Petrić. Stvari se mijenjaju polako, najprije među mlađima, obrazovanijima i u višim klasama.

 

Ostavi komentar koristeći Facebook