Na kraju veljače, naime, blokirane su račune imala 328.294 građana, odnosno njih 678 ili 0,2 posto više nego krajem veljače prošle godine. Njihove nepodmirene obveze su istodobno porasle za 4,3 milijarde kuna ili 11,6 posto, na 41,65 milijardi kuna, koliko su iznosile krajem veljače lani.
U odnosu na siječanj, broj blokiranih građana smanjen je za njih 683 ili 0,2 posto, dok je dug povećan za 0,7 posto.
Krajem veljače blokirane je račune imalo i 29.056 poslovnih subjekata sa 16,5 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje. Broj blokiranih poslovnih subjekata u odnosu na veljaču 2016. smanjio se za njih oko 7.400 ili 20,3 posto, a iznos njihovih dugovanja je pao za otprilike 25 posto ili 5,5 milijardi kuna.
Na mjesečnoj razini je, pak, broj blokiranih poslovnih subjekata smanjen za 1,8 posto, a njihovi dugovi za 5,5 posto.
Iz Fine ističu da se takav trend može očekivati i u nadolazećem razdoblju, kao posljedica učinaka Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Ovršnog zakona, Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, novog Stečajnog zakona, kao i Zakona o sudskom registru, temeljem kojeg se iz sudskog registra brišu tvrtke koje tri godine Fini nisu predale svoje financijske izvještaje.
Pritom iznose podatak da je uslijed primjene Zakona o sudskom registru od 2012. godine ukupno 50.851 poslovni subjekt obrisan, a od tog broja najmanje ih je brisano prošle godine, 1.803.
I dalje dominiraju dugotrajne blokade
Podaci Fine za veljaču pokazuju da među blokiranim poslovnim subjektima i dalje dominiraju oni u dugotrajnoj blokadi, dužoj od 360 dana, kako po broju tako i po iznosu blokade, iako je njihov broj na mjesečnoj razini smanjen za 2,7 posto, a iznos blokada za 5 posto.