INTERVJU Milan Stojanov: “Kroz turizam doživljaja i ponudu eko proizvoda na licu mjesta zadarsko zaleđe može oživjeti i prosperirati”
Nakon što su SDP, HNS i DSU donijeli odluku o koaliciji na županijskoj razini, dogovoreno je da će zajednička kandidatkinja biti predsjednice županijskog odbora SDP-a Renata Sabljar Dračevac, a njezini zamjenici Nino Mrčela (SDP) i Milan Stojanov (HNS).
S “narodnjakom” Stojanovom razgovarali smo o dijelu programa koji se odnosi na razvoj ruralnog, danas u velikom dijelu zaboravljenog i zapostavljenog područja Zadarske županije.
Dio koalicijskog programa namijenili ste ruralnom prostoru u našoj županiji. U kojem ga smjeru i na koji način možemo razvijati?
Ruralni prostor Zadarske županije sastoji se od Ravnih Kotara – dijela Bukovice, ličkog dijela Zadarske županije, zaleđa gradova Zadar i Biograda na moru.
Razvoj ovog prostora vidimo u kombinaciji ulaganja u turizam i poljoprivredu, sinergiji te dvije grane. Na tom području velika je raznolikost krajolika, pogodna klimu i stoga je moguće poticati različite poljoprivredne kulture, očuvati okoliš i istovremeno razvijati ruralni turizam.
Koje su to komparativne prednosti naše županije?
Naša županija ima posebno povoljan zemljopisni položaj za razvoj turizma, dovoljno je samo spomenuti da smo blizu četiri nacionalna parka, da se u našoj županiji susreću tri vrste klime (mediteranska, kontinentalna i planinska), te da smo odlično prometno povezani autoputom i Zračnom lukom Zadar, kao i lukom Gaženica. Potrebno je razraditi planove snažnije podrške i poticanja ulaganja u izgradnju vinarija i vinskih podruma, kušaona maslinovog ulja i izgradnju vila s bazenima. Takve visoko kvalitetne lokalne proizvode moguće je odmah nuditi turistima. Samo takav turizam, turizam doživljaja, daje nam mogućnost produženja turističke sezone.
Koje poljoprivredne kulture mislite poticati kako bi se na noge podigla ruralna područja Zadarske županije?
Najvažnije grane naše poljoprivredne proizvodnje su povrtlarstvo, voćarstvo, maslinarstvo i vinogradarstvo. Kod voćarstva ovdje se tradicionalno uzgajalo masline, grožđe, bademe, višnju marašku i smokvu i to su kulture čiji uzgoj treba snažnije poticati. Uz to ne smijemo zaboraviti niti na stočarstvo i pčelarstvo.
Sva ova proizvodnja, u velikom postotku, može odmah biti ekološka jer je veliki broj hektara poljoprivrednog zemljišta čist od pesticida i umjetnog gnojiva. Naime mnoga se zemljišta već više od dva desetljeća niti ne obrađuju.
Na koji način državna i lokalna vlast mogu potpomoći ovoj ideji?
Država i Županija imaju mogućnost, koju moraju iskoristiti, da potiču ekološku proizvodnju na tom području te da zemljište daju u najam ili koncesiju malim obiteljskim gospodarstvima koji se bave ekološkom proizvodnjom. Lički i Velebitski dio županije izuzetno je pogodan za ekološku proizvodnju ovčjeg i kozjeg mesa, mlijeka i sira.