Dvadesetak hrvatskih vojnika odlazi u Poljsku

Oj Poljska mati, nemoj tugovati – Zovi, samo zovi!

Marko Dimić/ZARAPIX

Do kraja ove godine će devedesetak hrvatskih vojnika u sklopu NATO-a otići u Poljsku kako bi sudjelovali u multinacionalnoj brigadi pod američkim zapovjedništvom, priopćilo je Ministarstvo obrane. Prema svemu sudeći, boravit će u vojnoj bazi u blizini poljskog grada Orsysza.

“Pripadnici OS RH sudjelovat će u mirnodopskim aktivnostima u okviru ojačane prednje prisutnosti koje su definirane kao misija za postizanje i održavanje spremnosti te potporu jačanju sigurnosti Saveza i njezinih članica, a iste će se ogledati kroz zajednička uvježbavanja i povećanje interoperabilnosti među saveznicama koje sudjeluju u navedenoj NATO aktivnosti”, priopćili su iz MORH-a. Tamo će, zajedno s Rumunjima i Britancima, služiti kao veliko upozorenje mogućim ruskim napadima na Baltiku, piše Express.

Ruski interesi

Kako je za Express pisao Marko Ćustić, na području Baltika ruski interes je višestruk. Na prvome mjestu – osigurati dva najvažnija ruska grada koji su u ovom trenutku preblizu trupama NATO saveza, Moskvu (oko 500 km od latvijske granice) i Sankt Peterburg (120 km od estonske granice). Moguća ruska korist od okupacije baltičkih zemalja bila bi i vraćanje teritorija koji je nekad pripadao SSSR-u, kao i zaštita povelike ruske manjine koja živi na tom području. S vojnog aspekta, bitno je osigurati povezanost baze baltičke flote u Kalinjingradskoj oblasti s ostatkom Rusije, od koje je danas dijeli 65 kilometara teritorija NATO saveza i Europske unije u obliku dijela Litve i Poljske. Što u slučaju da Putin odluči realizirati ove ciljeve može učiniti jedna hrvatska satnija u sastavu njemačke bojne? Ne previše. Ukupna veličina snaga koje će NATO po novome razmjestiti na Baltik je četiri bojne, maksimalno do 2500 vojnika. Rusi samo na okruženom teritoriju Kalinjingrada imaju brigadu motorizirane pješadije, brigadu mornaričke pješadije i pukovniju motorizirane pješadije, što je prema novom ustroju ruske vojske više od 10.000 vojnika.

Tome treba pridodati i jednu topničku brigadu, razne jedinice za potporu i specijalne namjene, bateriju vrhunskog protuzračnog sustava S-400 i cijelu baltičku flotu. A tu još nismo ušli u koncentraciju trupa izvan enklave u Kalinjingradu. Čak i kad se zbroje vojske svih triju baltičkih zemalja, te triju poljskih brigada raspoređenih na granicu prema Rusiji i Bjelorusiji, ruske snage imaju brojčanu premoć u broju vojnika, tenkova i artiljerijskih oruđa. Planeri NATO saveza niti ne ubacuju nove, nacionalno mješovite bojne na Baltik jer se nadaju njima zaustaviti potencijalni ruski masovni napad. Planovi iz nekadašnjeg Hladnog rata, kad su se za okršaj spremali SSSR i zapadni svijet, svodili su se na usporavanje ruskih tenkova na deset dana, koliko je Amerikancima trebalo za mobilizaciju i prelazak Atlantika. Plan iz “današnjeg hladnog rata” ima za cilj izložiti ruskom udaru vojnike iz svih članica NATO saveza, kako bi se osigurao opći odaziv u slučaju ruskog napada na Baltik.

Opskrbni koridor

Pribaltičkim zemljama, koje bi u slučaju rata ovisile o dopremi materijala iz Poljske, prijeti dodatna opasnost zato što samo šezdesetak kilometara dijeli Kalinjingrad od Bjelorusije i za očekivati je da bi to bio prvi cilj mogućeg napada. Prekidom te granice, pribaltičke zemlje morale bi dopremati pojačanja i opremu bilo morskim bilo zračnim putem. Sve to nije nikakva zamjena za kopnenu vezu kako smo mogli svjedočiti i mirnodopskim opsadama kao što je ona zapadnog Berlina nedugo nakon Drugog svjetskog rata, ali i vojne opsade kao što je bila opsada Sarajeva.

Osim ranije spomenutih devedestak vojnika u Poljskoj, u Litvu će početkom 2018. godine otići dodatnih dvjestotinjak hrvatskih vojnika. Tamo će se pridružiti multinacionalnoj brigadi pod njemačkim zapovjedništvom, a surađivat će rame uz rame s belgijskim, luksemburškim, nizozemskim i norveškim vojnicima koji su već tamo. Iduće godine će, uz Hrvatsku, i Francuska poslati jedan vojni kontigent u vojnu bazu kod gradića Rukle u središnjoj Litvi.

Ostavi komentar koristeći Facebook