Rektorica Dijana Vican najavljuje izradu Strategije razvoja Vira do 2030. godine: “Vir je naprosto posebnost i ukras za sebe”
U ponedjeljak će se održati sastanak predstavnika Općine Vir i Sveučilišta u Zadru s jednom točkom „dnevnog reda“: izrada Strategije razvoja Vira do 2030. godine. To će nakon potpisanog Ugovora o suradnji i izrade znanstvene monografije „Otok Vir“ biti drugi važan potez koji je prema najznačajnijoj znanstvenoj i obrazovnoj instituciji u Zadarskoj županiji uputila Općina Vir, ovog puta prepuštajući znanstvenicima i stručnjacima da razvojnu budućnost Vira odrede kroz strateški dokument. Rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican, koja će sa svojim prorektorima biti na tom sastanku i poslušati prijedloge predstavnika Općine Vir, sa zadovoljstvom ističe sve prednosti suradnje Sveučilišta s jedinicama lokalne samouprave, u ovom slučaju virske općine. Prvo se dotaknula suradnje na izradi monografije:
– Sveučilište se već odredilo kako će svu svoju sredinu ovjekovječiti s monografijama. Jako cijenimo što su lokalne samouprave same prepoznale vrijednost takvog projekta te da takve monografije nisu samo za njihove police, već mogući dio svijeta distribucijom svoje lokalne zajednice. To se odnosi i na Vir koji već svojim imenom izvire sa svim svojim životom; kulturnim, povijesnim ili vrijednosnim. Nama je u interesu ostati u tim vezama, jer imamo viziju povezivanja i učvršćivanja regionalne i lokalne samouprave te da se, u strateškom smislu, zajedno predstavimo i rasprostremo.
Izrada strateškog dokumenta za Općinu Vir neće Vam predstavljati novost; već ste ga, primjerice, radili za Grad Zadar. Govori li i ta činjenica u prilog važnosti sveučilišne zajednice?
– Naravno. To nam je još jedan dokaz kako su lokalne samouprave prepoznale da Sveučilište može biti dobar pogon za nešto što je strateško. Kad netko pokuca na naša vrata znači da vjeruje sveučilišnoj zajednici, znanstvenicima i stručnjacima koji imaju visoke kompetencije za razvoj strategija. Kako mi imamo stručnjake iz različitih područja, od kulture, povijesti, napose humanističkih znanosti te poduzetništva i ekonomije, normalno je da se povezujemo te da ostanemo u kontaktu i nakon donošenja strategija kako bi vrednovali što smo u toj strategiji napravili.
Kako će se implementirati prethodna iskustva s izrada strategija?
– Imamo izvrsnu suradnju s Gradom Zadrom i Zadarskom županijom, a kako su naši znanstvenici i stručnjaci već radili na strateškim dokumentima – možemo raditi zajedničke planove te planove po pitanju razvoja samog Zadra. On je centar koji ima svoje prirodno zaleđe, priobalni pojas i otoke. U tom smislu, najprirodnije je da promišljanje cijelog prostora i njegove budućnosti bude u suradnji sa Zadrom. Također, mnoge naše prirodne prednosti stoje nam pred očima, a mi se osjećamo pozvani podijeliti to zajedničko dobro. Kao javna institucija pozvani smo doprinosti onomu što je dobro – da bude bolje. Odnosno, znati izraziti to kao vrijednost, a sada i kao gospodarsku vrijednost s obzirom da se, recimo, nalazimo u problemima zapošljavanja.
Što je specifičnost Vira, o čemu će biti riječi u ponedjeljak?
– Vir je u cijeloj ovoj zajednici i širem zadarskom području naprosto posebnost i ukras za sebe. Sve su to predivne cjeline; geografske, kulturne, antropološke, gdje svaka može imati svoju prepoznatljivost. Vir zato i ima svoju monografiju, kao što imamo i taj susret ili sastanak u ponedjeljak, kako bi naglasili njegovu posebnost u toj raznolikosti. Zadarska regija mora učiniti sve da ostanemo urbani i povezani do zadnjeg otoka, odnosno do samog Vira.
Vir se pozicionirao kao turistička destinacija. Je li turistička industrija i djelatnost danas ona koja predstavlja generator razvoja, pogotovo naših manjih mjesta?
– Poslušat ću stručnjake koji kažu kako je turizam temeljna djelatnost u gospodarskom smislu, ali ću uvijek podupirati i druga područja u kojima svi trebaju stvarati svoje centre razvoja – gospodarskog, obrazovnog i kulturnog. U procesu osuvremenjivanja ne smijemo odbaciti tradiciju, vlastitu povijest, ili podleći iskustvu da se gledamo generacijski. Moramo njegovati i sve ono što je nama ostavljeno od treće generacije i starijih kako bi se svi stavili u pogon gospodarske i druge dobrobiti. Osobno, sklona sam humanističkom pristupu i mislim kako gospodarska strana priče nije jedina, odnosno naglašavam važnost kulture kao naše važne društvene stvarnosti.