Nakon što je koprivničko Općinsko državno odvjetništvo nedavno podnijelo optužnicu protiv 26-godišnjaka zbog neovlaštenog zvučnog snimanja i prisluškivanja policajca, ponovno se aktualizira pitanje smije li itko snimiti ikoga, zvučno ili video, te u kojim sitacijama, piše Glas Slavonije.
Spomenutog mladića tereti se da je u policijskoj postaji snimio razgovor s policajcem kojem se žalio na rad policajaca pri njegovu alkotestiranju. Pri tome je bez znanja i odobrenja policijskog službenika mobitelom snimio njihov razgovor.
Kazneni zakon predviđa do tri godine zatvora za osobe koje bez znanja sugovornika snimaju nejavno izgovorene riječi drugoga, kao i one koji neovlašteno prisluškuju. Ista kazna očekuje onoga tko na taj način snimljene ili sadržaje prisluškivanih razgovora javno doslovce ili u bitnim crtama iznese. Prema Kaznenom zakonu, nema kaznenog djela ako je snimanje bilo u javnom interesu ili drugom interesu koji je važniji od interesa zaštite privatnosti snimane ili prisluškivane osobe. To primjerice vrijedi za novinare, osobe koje razotkrivaju kriminal u svojim tvrtkama, tzv. zviždače, privatne detektive i slično. Na konkretno pitanje smije li se i u kojem slučaju snimati policiju nedvojben odgovor nam je dao osječki odvjetnik Radan Kovač.
– Policiju se ne smije snimati ni u kojem slučaju jer to podliježe kaznenopravnoj odgovornosti. Riječ je o neovlaštenom snimanju, za što je zakon jasan. Ne smije se snimati policiju ni kada vas, primjerice, zaustave. Isključivo možete snimiti nekog policajca pri postupanju ako vam da dopuštenje, no i tada je pitanje bi li se ta snimka mogla koristiti na sudu. U postaji se policija pogotovo ne smije snimati. Pa nije to reality show – kazao nam je jasno osječki odvjetnik Kovač.
Stvar je dakle nedvojbena – nema snimanja policije, ali i nikog drugog ako vam to izričito ne dopusti. I novinari, kada snimaju suđenja, moraju tražiti za to izričito dopuštenje od predsjednika suda na kojem se rasprava odvija. Ista stvar bi vrijedila za građane, odnosno morali bi imati izričitu dozvolu da bi nekoga u nekoj ustanovi snimili, pa tako i policiji. S istim se odgovorom slaže i odvjetnik Dražen Srb.
– U teoriji se nikoga ne smije snimati bez njegova znanja, ali sudska je praksa zbunjujuća i u nekim slučajevima kazuje drugačije. Vrhovni sud unio je zabunu u cijeli problem kada je priznao tajnu snimku u slučaju Sabo. Ipak, prema zakonu takve snimke mogu se koristiti u predmetima gdje je pretežiti interes javnosti. Poanta je priče u tome što zakon nije jasno određen o tom pitanju i zato se javlja razlika u kriterijima. Zakon bi trebao točno navesti koji su kriteriji, kada se tajne snimke mogu koristiti a kada ne, da bi vrijedila jednaka pravila za sve, a ne arbitraže viših sudova – kazao je osječki odvjetnik Dražen Srb.
Više pročitajte na Glasu Slavonije.