Količina se mjerila i u zadarskom rodilištu; Više žive u tijelu imaju novorođenčad i rodilje s Jadrana
Mjerila se količina žive u kosi, pupkovini, krvi i urinu rodilja u Splitu, Zadru, Šibeniku, Puli, Rijeci i u kontinentalnoj Hrvatskoj, donosi Večernji list.
Koncentracija žive u organizmu izmjerena je rodiljama i novorođenčadi iz ukupno 14 hrvatskih rodilišta, a rezultati pokazuju kako je razina žive u kosi, pupkovini, krvi i urinu povišena u ispitanica iz obalne regije u odnosu na ispitanice iz kontinentalnog dijela Hrvatske.
Razina žive povezana je s većom konzumacijom ribe sudionica iz rodilišta u Splitu, Zadru, Šibeniku, Puli i Rijeci, no zaključkom tog humanog biomonitoringa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo naglašava se da je generalno konzumacija ribe u nas niska te da stoga nema opasnosti od mogućeg štetnog utjecaja žive na ljude.
– Većina sudionica, njih 88,3 posto izjavila je da nije došlo do promjene u prehrambenim navikama u pogledu konzumacije ribe između zadnjeg i prva dva tromjesečja trudnoće. Utvrđene su značajne korelacije u odnosu na konzumaciju različitih vrsta riba i razina žive u kosi, u krvi iz pupkovine i u urinu. U prva dva tromjesečja značajne su korelacije primijećene između konzumacije lokalno ulovljene morske ribe i razina žive u kosi i razina žive u krvi iz pupkovine. U zadnjem tromjesečju značajne su korelacije zamijećene između konzumacije sabljarke i tunjevine, bijele ribe, plave ribe, morskih algi i školjkaša te razina žive u kosi i krvi iz pupkovine, pojašnjava doc. dr. sc. Nataša Janev Holcer, voditeljica Odsjeka za biološki monitoring Službe za zdravstvenu ekologiju HZJZ-a ističući da riba zbog brojnih zdravstvenih dobrobiti treba biti dio prehrane i odraslih i djece te da je dokazano kako tijekom trudnoće pridonosi većem kvocijentu inteligencije djeteta.
Taj projekt biomonitoringa proveden je uz standardne protokole Svjetske zdravstvene organizacije, a rodilje i novorođenčadi kao ciljna skupina selektirani su jer se metali tijekom reproduktivne dobi, trudnoće i dojenja mogu pojačano taložiti. Rezultati će svakako poslužiti u svrhu edukacije pa je pripremljena brošura s informacijama i odgovorima o živi, kako joj možemo biti izloženi, kako ulazi u tijelo čovjeka i utječe na naše zdravlje, kako smanjiti rizik itd.
Živa je na treća na listi toksičnih tvari i uz arsen te olovo najpoznatiji je toksični metal. Razina njezine toksičnosti, kako kaže dr. Janev Holcer, ovisi o obliku u kojem se pojavljuje:
Živa djeluje na živce, bubrege
– U vodenom okolišu živa se pomoću metanogenih bakterija mijenja u izuzetno toksične organske živine spojeve i prelazi u metil-živu (MeHg), koja se akumulira u vodenim organizmima i multiplicira kroz prehrambeni lanac. U ljudskom organizmu nema pozitivnu biološku ulogu, već djeluje toksično na središnji živčani sustav, bubrege i pluća.
Osnovni put unosa žive u organizam je putem prehrane. Razina bioakumulacije žive u ribama ovisi o staništu, temperaturi vode, pH vrijednosti, koncentraciji otopljenog kisika te starosti ribe, spolu i težini.
Treba uzeti u obzir i način prehrane ribe; u višim koncentracijama živa se nakuplja u ribama predatorima koje su veće, dugovječnije i na vrhu hranidbenoga lanca (npr. morski psi, neke vrste raža, tune, sabljarke). U plave ribe (srdela, inćun, lokarda) koncentracije su znatno niže. Zato se trudnicama preporučuje češće konzumirati sitnu plavu ribu, a tunu, morskog psa i sabljarku najviše jednom tjedno.
Dr. Janev Holcer ističe da će HZJZ nastaviti provoditi daljnja istraživanja. Zavod sudjeluje u projektu 26 EU zemalja čiji je cilj unapređivanje humanog biomonitoringa kako bi se što bolje dokazala izloženost građana kemikalijama i njihov potencijalni utjecaj na zdravlje te na temelju toga kreirale i zdravstvene politike. Upravo kao jedna od tema i ovaj će rad biti prezentiran na Hrvatskog kongresu preventivne medicine zavoda za javno zdravstvo koji će pod kapom Udruge poslodavca u zdravstvu idući tjedan u Opatiji okupiti niz stručnih društava koja se bave upravo prevencijom bolesti.