Dan antifašističke borbe obilježava se danas u cijeloj Hrvatskoj u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. godine kada je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, što je ujedno bila i prva antihitlerovska postrojba u tada okupiranoj Europi.
Nacistička Njemačka tog je dana 1941. godine napala Sovjetski Savez u operaciji kodnog imena Barbarossa i na taj način prekinula pakt Ribbentrop-Molotov, odnosno kratkotrajno savezništvo Hitlera i Staljina. Kada su sisački Hrvati, komunisti i antifašisti čuli vijest o tom događaju, pod vodstvom Vlade Janjića Cape krenuli su u šumu Brezovica u obračun s Pavelićevom Nezavisnom Državom Hrvatskom i fašizmom. Tamo su osnovali Prvi sisački partizanski odred koji je od prvih dana izvodio diverzije.
Odred je tada imao 77 boraca, a uz zapovjednika Janjića Capu, predvodio ga je i politički komesar Marijan Cvetjović. Završetak Drugog svjetskog rata doživjelo je 38 boraca.
Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane Narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500 tisuća hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije borilo se oko 230 tisuća boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a.
Narodnooslobodilačka borba pridonijela je slomu fašizma i stvaranja nove državne zajednice – federativne Jugoslavije, u kojoj je Hrvatska bila ravnopravna federalna država. Dan antifašističke borbe obilježava se od hrvatske neovisnosti svake godine 22. lipnja.