GLOBALNO ZAGRIJAVANJE

Nevrijeme koje je poharalo u nedjelju samo je početak; Prognoze stručnjaka sumorne, u četvrtak nova oluja

Arhiva/ZARAPIX
Tamni način

Zbog ekstremnih vrućina u Makarskoj je izbio požar koji je progutao više od 250 hektara borove šume i raslinja, a gasilo ga je više od 300 vatrogasaca. S druge strane, na području Karlovačke županije pala je tuča veličine oraha koja je poljoprivrednicima nanijela milijunske šteta na usjevima.

Konačno, orkanska oluja popraćena snažnom kišom i vjetrom lomila je stabla u Novom Zagrebu, dok je u Omišlju na Krku preokrenula brodicu, nakon čega se muškarac koji je bio na njoj utopio. Svi ovi klimatski različiti događaji odvili su se u lipnju ove godine, a pokazuju kakve su ekstremne promjene vremena u posljednje vrijeme zahvatile Hrvatsku, piše Jutarnji.hr.

Sušno razdoblje

Najrecentniji slučaj imali smo tijekom vikenda, kada je olujno nevrijeme zahvatilo cijelu zemlju, a prije toga ga je pratilo sušno i jako toplo razdoblje koje je više podsjećala na tropsku klimu, nego na klasičnu mediteransku ili kontinentalnu. Postavlja se pitanje, nalazi li se Hrvatska na pragu klimatske promjene?

Dr. sc. Antun Marki, viši predavač na Geofizičkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kaže da je ovakvo vrijeme redovita pojava koja nastupa kao posljedica sve viših temperatura zraka.

– Ovo što se dogodilo u nedjelju je primjer kada nakon 10 dana popraćenih velikim vrućinama dolazi do promjene u cikloni, a samim time i velikih oluja ili tuče. Posljednja istraživanja pokazuju da se u našim krajevima pojačava intenzitet tuče i vrućina i već sada se trebamo pripremiti za takva razdoblja – rekao je Marki te dodao kako se može očekivati da će se kroz sljedećih 50 godina učestalije pojavljivati sušna razdoblja popraćena snažnim nevremenima.

Istraživanja pokazuju da se znakovit porast globalne temperature zraka pojavio tijekom zadnja četiri desetljeća, to jest od 1971. do 2010. godine. Hrvatsku nije zaobišao ovaj trend rasta temperature zraka, a on se najbolje može iščitati iz podataka Državnog hidrometeorološkog zavoda. Srednja godišnja temperatura zraka za 2016. godinu na području Hrvatske bila je iznad višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.).

Najtoplija godina

Primjerice, na opservatorijskoj stanici Zagreb – Grič srednja godišnja temperatura zraka za 2016. godinu iznosila je 13,1 °C, što je svrstava na sedmo mjesto u nizu najtoplijih godina dotične postaje od početka mjerenja, tj. od 1862. godine.

Dr. Ivan Güttler iz DHMZ-a objašnjava da će temperature rasti sve do kraja ovog stoljeća.

– Na području Hrvatske možemo očekivati kontinuirani rast ljetnih temperatura sve do kraja 21. stoljeća, pod uvjetom da ne dođe do smanjenja emisije i koncentracija stakleničkih plinova. U slučaju da uspijemo smanjiti količinu emisije štetnih plinova, tada možemo staviti klimatske promjene pod kontrolu – rekao je Güttler i dodao da će se sukladno tome povećati i broj ekstremnih klimatskih događaja poput suša i obilnih naglih oborina.Iz podataka je vidljivo da je rast temperatura zraka počeo 2010. godine, koja se smatra najtoplijom godinom u povijesti mjerenja temperature. Tada je prosječna temperatura zraka iznosila 12,2 Celzijevih stupnjeva, a godinu kasnije ona je za čak 1,1 stupanj bila viša. Od tada je prosječna temperatura redovito bila iznad 13 Celzijevih stupnjeva, a svoj vrhunac je dosegnula 2014. godine, kada je iznosila 13,8 Celzijevih stupnjeva.

Pitka voda

Samo povećanje temperature zraka moglo bi promijeniti cjelokupni život u Hrvatskoj. Sušna razdoblja bit će puno dulja, zbog čega će ispaštati poljoprivrednici, ali i otočani koji bi lako mogli ostati bez pitke vode. Ujedno, jednako opasne su i nagle promjene vremena, koje mogu nanijeti velike štete, ali i oduzeti ljudske živote.

Naime, Marki ističe da se Hrvatska zbog svojih klimatskih i geografskih obilježja svrstava u skupinu klimatski ranjivih zemalja.

– I dalje imamo obilje vode, ali ako se sušna razdoblja nastave produžavati, onda će nam zalihe pitke vode biti ugrožene. Zbog toga se već sada trebamo pripremiti, osmisliti sustave navodnjavanja, skupljati kišnicu, ali to treba učiniti na nacionalnoj razini uz pomoć Vlade – kaže Marki.

Osim nestanka pitke vode, može se očekivati rizik porasta razine mora, promjena ponašanja i migracijskih obrazaca morskih riba zbog zagrijavanja morske vode, kao i određeni utjecaji na hidrologiju i vodne resurse, šumarstvo, poljoprivredu, bioraznolikost ili ljudsko zdravlje.

Nisu temperature zraka jedina varijabla koja bi se mogla promijeniti. Količine palih oborina su isto tako stavka koja se pomno proučava u DHMZ-u, ali je puno teže odrediti kakva će sudbina zemlje biti po tom pitanju jer se oborine puno teže mjere od temperature zraka. Primjerice, 2010. godine je zabilježeno natprosječno puno padalina, dok je godina poslije ekstremno suha. Ipak, sigurno je da će do promjena doći, samo se ne zna kada, koliko ili gdje.

Oborine

– Mogu se očekivati povećane količine oborina tijekom zime i jeseni, dok se smanjenje oborina očekuje u obalnoj zoni tijekom ljeta. Ovakve promjene u količini oborine će postati statistički jasnije u sredini i drugom dijelu ovog stoljeća – rekao je Güttler.

Što se tiče oluje koja je za vikend udarila Hrvatsku, klimatolozi kažu kao ona nije najjača u povijesti mjerenja, nego da su se i ranije događala oluje jednakog pa i jačeg intenziteta. Ipak, unatoč mogućim promjenama Hrvatsku neće zadesiti sudbina SAD-a i njenih orkanskih uragana i pijavica, ali takva sudbina će u budućnosti možda zadesiti Italiju ili ostale mediteranske zemlje.

Ipak, Marki upozorava kako je još prerano da bismo govorili o klimatskoj promjeni u Hrvatskoj.

– Potrebno je 50 pa i do 100 godina učestalih ponavljanja određenih obilježja u vremenu da bismo ih mogli klasificirati kao promjenu u klimi. Ovdje govorimo o klimatskim epizodama, fluktuacijama u vremenu koje čine klimu i kada prođe određeno razdoblje u kojem se više puta zabilježe navedene pojave, tek tada govorimo o klimatskoj promjeni – kaže Marki, ali dodaje da sve više pokazatelja vode u tom smjeru.

Novi obilni pljuskovi s tučom u četvrtak

Iz DHMZ-a su izvijestili kako će danas i sutra vrijeme biti stabilno te toplo, ali da se već u srijedu na četvrtak očekuju nove velike promjene. U cijeloj zemlji, a posebice na sjevernom Jadranu, u Gorskom kotaru i središnjem dijelu Hrvatske do Karlovca očekuje se lokalno veća količina kiše s grmljavinom, koja može biti popraćena s tučom, piše Jutarnji.hr.

Na Jadranu će u srijedu i četvrtak puhati orkansko jugo, koje će najjače biti na srednjem i sjevernom Jadranu.

Poljoprivrednici trebaju saditi jednogodišnje biljke

Ove promjene u klimi će se posebno odraziti na poljoprivrednike, koji neće više moći pratiti svoje redovite termine sjetve ili vrste žitarica.

– S obzirom na to da promjena nastupa postupno, tako će iz godine u godinu klima biti malo drugačija. Ako poljoprivrednici sade dugoročni usjev koji sada uspijeva, to ne mora značiti da će on biti uspješan za deset godina. Zato treba dobro paziti što će se saditi. Neke nove vrste jabuka, povrća ili vinove loze bit će prikladniji za naše krajeve od onih koje sada sadimo – rekao je Marki te dodao da se poljoprivrednicima više isplati saditi jednogodišnje biljke koje se mogu prema klimatskim pokazateljima iz godine u godinu mijenjati.

Ostavi komentar koristeći Facebook