Zahtjevi Mosta i SDP-a da se zakon uputi u treće čitanje nisu prihvaćeni, baš kao ni amandmani koje su oporbeni klubovi i zastupnici podnijeli na prijedog.
Hrvatski sabor u petak je donio novi zakon o koncesijama, u pojedinačnom glasovanju ‘za’ njega je glasovalo 77 zastupnika, a četvero ih je bilo protiv. SDP je prvo zatražio pojednačno glasovanje, a potom napustio sabornicu, u čemu su ga slijedili oporbeni Most, Živi zid…
– To graniči sa zdravom pameti da sad prozivate ljude koji nisu u sabornici, ali dobro – čudio se predsjednik Sabora Gordan Jandroković kad je tajnik plenarne sjednice Ivan Bukarica da bi zadovoljio formu, pročitao i imena zastupnika kojih nije bilo u sabornici.
Zahtjevi Mosta i SDP-a da se zakon uputi u treće čitanje nisu prihvaćeni, baš kao ni amandmani koje su oporbeni klubovi i zastupnici podnijeli na prijedog.
Bauk: Izabrali ste ‘partiju’, umjesto građana
Svaki ćemo tjedan imati Zlatni rat, ovo je loš zakon, ustrajali su pritom ‘mostovci’. Između ‘partije i građana’ izabrali ste ‘partiju’, poručili su kolegama iz HDZ-a, ‘mostovci’ Ivana Ninčević Lesandrić i Miro Bulj te SDP-ov zastupnik Arsen Bauk. Tražili smo da lokalna zajednica sudjeluje u stručnom povjerenstvu za koncesije, a gradonačelnici iz HDZ-a glasuju protiv, između partije i građana, izabrali ste partiju, spočitnuo je Bauk kolegama.
Bulj je, pak, do samog izglasavanja tvrdio da će zakon omogućiti ‘lokalnim šerifima’ da upravljaju koncesijama, a da će onaj koji ju dobije imati pravo dići hipotekarni kredit i pravo hipoteke prebaciti na treću osobu.
Predloženi zakon o koncesijama zaista je dobar i ne treba ići u treće čitanje, odgovorio je Vladin predstavnik Željko Tufekdžić, opetujući da se radi o krovnom zakonu koji puno bolje propisuje postupak dodjele koncesije, što će pridonijeti transparentnosti i smanjiti zlouporabe.
Vlada: Zakon je zaista dobar
Tufekdžić podsjeća da se zakonski tekst upućuje u treće čitanje kad se podnese veći broj amandmana ili kad oni bitno mijenjaju sadržaj zakonskog prijedloga, što sada, kazao je, nije slučaj. Od 28 amandmana oporbenih klubova ili zastupnika većina ih se tiče 11 članaka zakona, a njihov sadržaj u bitnom ga ne mijenja, rekao je Tufekdžić opetujući da je prijedlog prošao javnu raspravu, da u prvom čitanju na njega nije bilo ozbiljnijih primjedbi, a da u drugom nije bitnije mijenjan.
Oporba je ustrajala na tezi da se iza predloženog zakona “skrivaju sumnjive namjere”, a dodatni ‘vjetar u leđa’ takvim tezama davao je i Pokret otoka, koji se aktivirao nakon izbijanja afere Zlatni rat te je prosvjede s te bolske plaže doveo na Markov trg. U Pokretu otoka tvrde kako će zakon “bez jasnih i strogih pravila i procedura omogućiti privatizacija plaža, luka, mora, energenata, polja, voda…”
Novina u zakonu je uvođenje strateških interesa države u području koncesija, a kao strateški interes prepoznate su autoceste, izgradnja i upravljanje željezničkim prugama, prijenos i distribucija električne energije, izgradnja i upravljanje infrastrukturom za prijenos nafte i transportnim sustavom plina.
Rješavanje stambenog pitanja za mlađe od 45 godina
Sabor je donio Zakon o subvencioniranju stambenih kredita, koji treba pomoći kreditno sposobnim osobama ne starijim od 45 godina da rješe stambeno pitanje. Subvencije će moći dobiti za nove, ali i za rabljene stanove i kuće koji nisu skuplji od 1500 eura po četvornom metru, pri čemu će država sufinancirati kredit do najviše 100.000 eura. Nekretnina može biti i skuplja, ali ostatak se neće subvencionirati.
Prve četiri godine država će plaćati pola rate kredita, a ako osoba u tom razdoblju dobije ili usvoji dijete, za svako dijete rok će se produžiti za još dvije godine. Subvencioniranje se odobrava za kredite čiji rok otplate nije kraći od 15 godina, a efektivna kamatna stopa na kredit ne može biti viša od 3,75 posto godišnje. Sabor nije prihvatio amandman Gorana Aleksića (SNAGA) po kojem bi banka obvezno morala klijentu ponuditi da odabere hoće li kredit otplaćivati u jednakim anuitetima ili u promjenjivim obrocima. Otplata u promjenjivim obrocima u konačnici je jeftinija od pet do 15 posto, ovisno o duljini otplate kredita, tumačio je Aleksić.