Velika pravna bitka za Piranski zaljev, koja traje već osam godina, danas je dobila točku na “i”. Arbitražni sud je u Palači pravde u Den Haagu odlučio da će Slovenija dobiti tri četvrtine zaljeva, i više nego što su tražili. Hrvatska je, dok je sudjelovala u arbitraži, tražila da se podijeli na dva jednaka dijela.
Sudac je definirao i pojam junctiona. Napravljen je poseban koridor širok dvije i pol nautičke milje i nalazi se u hrvatskim teritorijalnim vodama. Njime će Slovenija imati izlaz u otvoreno more. Ako se nešto u tim vodama dogodi, Hrvatska će za to odgovarati.
Uživanje ovih prava ne odnosi se samo na Sloveniju, nego i na brodove i letjelice koje lete pod svim drugim zastavama. Zrakoplovi i brodovi imaju pravo koristiti područje junctiona kada putuju prema Sloveniji i iz Slovenije. Sloboda ne uključuje eksploataciju i upravljanje prirodnim resursima niti provođenje znanstvenih istraživanja, pišu 24sata.
– Slobode ne podliježu dužnostima podmornica, niti obalnih kontrola osim onih koje postoje već unutar postojećih zakona, obrazložio je sudac Guillaume.
Granica u Istri slijedi Dragonju i završava na sredini kanala sv. Odorika što bi trebalo značiti da istarski zaoseci Škodelin, Bužini i Mlini-Škrilje, kao i kuća Joška Jorasa ostaju u Hrvatskoj. Također, odlučili su kako je Sveta Gera na hrvatskom teritoriju, ali i priopćili da sud nema jurisdikciju odlučiti o hrvatskom zahtjevu da slovenski vojni kompleksi ne smiju ostati na hrvatskom teritoriju.
Također, sud smatra da granice na Muri i Sutli idu katastarskom granicom, a u Murskom Središću sredinom Mure.
Hrvatska neće niti prihvatiti niti odbiti rezultat arbitraže jer ona za nas ne postoji, rekla je prošli tjedan u razgovoru za ljubljanski list hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
Njezin čvrsti stav o neprihvaćanju odluke Arbitražnog suda slijedili su i premijer Andrej Plenković, ali i brojni hrvatski političari i analitičari.