Ministar zdravlja Milan Kujundžić gostovao je u emisiji “Nedjeljom u dva” gdje je govorio o stanju u zdravstvu i što bi trebalo promijeniti da se stanje popravi, o prioritetnim listama te o zapuštenom kompleksu Sveučilišne bolnice u Blatu, donosi N1.
Ministar Kujundžić smatra da je hrvatski zdravstveni sustav na zavidnoj razini i da ne zaostaje za bilo kojim drugim u svijetu. No, priznaje da se s ovakvim načinom financiranja ne može dalje te da rješenje ne vidi u dodatnom zaduživanju, već u povećanju izdvajanja za zdravstvo.
“Ovih 15,5 posto koji se plaćaju iz plaće ne treba povećavati. Treba razmisliti o povećanju dopunskog i uvođenju dodatnog osiguranja”, smatra ministar koji je za primjer dao slovenski model zdravstvenog osiguranja koji je dobar te naglasio kako bi Hrvatska trebala učiti od zemalja koje imaju uređeniji sustav.
“Ne možemo oporezivati samo rad. Moramo oporezivati i imovinu, kapital. Ako su to uspjeli napraviti drugi, ne vidim zašto ne bismo uspjeli i mi. Ako svugdje pomalo uzmemo, možemo nadoknaditi deficit. Zdravstvo u svijetu svake godine poskupljuje pet do 10 posto. Trebamo razgovarati realno, ne populistički, već brojevima”, kaže ministar.
“Većina misli da im pravo na zdravstvo pripada po nekoj duhovnoj i socijalnoj kategoriji, a to je krivo. Na samoj racionalizaciji možemo vrlo malo uštedjeti. Izdvajamo puno manje plaće za zdravstvene radnike i zbog toga će najkvalitetniji ljudi otići iz Hrvatske”, smatra ministar.
Država bi godišnje trebala platiti oko četiri milijarde kuna za osobe koje su oslobođene plaćanja doprinosa. Trenutno država plaća oko polovice tog iznosa.
“Obveza je države da to plati. Mi očekujemo da će država to platiti, bez obzira na poteškoće. To su dugovi koji su sada narasli na osam milijardi kuna. To će se plaćati sukcesivno jer ovako dalje ne ide. Sustav se ne smije urušiti”, rekao je Kujundžić koji očekuje da će se dogovor o načinima na koje će se regulirati plaćanje zdravstvenog osiguranja postići do kraja godine.
“Što se tiče čekanja, čeka se svugdje. Mi nismo ni najgori, ni najbolji. U EU-u Hrvati najmanje izdvajaju iz vlastitog džepa za zdravstveno osiguranje. Imamo dva osnovna problema: moramo sačuvati ljude i riješiti problem prihoda jer bez toga ne možemo dalje. Sve drugo su fraze i populizam koji, nažalost, koristimo svi”, govori Kujundžić.
Povećanje redova za magnetnu rezonancu se povećalo za čak 40 posto. Ministar tvrdi da je čak 86 posto pregleda ovom metodom nepotrebno te da će prioritetne liste riješiti taj problem. Pacijente i liječnike koji ih šalju na nepotrebne pretrage i preglede se zasad neće sankcionirati. Ministar tvrdi da će novim zakonom riješiti primarno zdravstveno osiguranje. Liječnici će više zarađivati, ali će imati i više odgovornosti.
Iz Hrvatske je otišlo više od 500 liječnika u posljednje četiri godine
“Mi to ne možemo spriječiti. Liječnika manjka u svim zemljama. Mi moramo naći način da stimuliramo liječnike da ostanu. Česi su to riješili prije godinu na način na su liječnicima dvostruko povećali plaće. Zakonom ćemo regulirati stimuliranje liječnika prema radu. Uveli smo već kontroling i zagovaram nagrađivanje onih koji rade više i znaju više. Na taj način ćemo i zadržati one najbolje”, tvrdi Kujundžić koji dodaje da se protiv ove mjere bune i oni koji manje rade. Kujundžić smatra da bi se u prevenciju odlaska liječnika trebala uključiti i lokalna zajednica.
Liječnici mogu raditi dva posla – u bolnicama i privatnim ordinacijama
“Ako čovjek radi korektno i kvalitetno svoj posao, ne vidim zašto on ne bi mogao raditi i privatno. Ti modeli su se pokazali dobri u drugim zemljama”, kaže.
Prije nekoliko mjeseci ministar je nespretno izjavio da jedan svećenik vrijedi kao 20 liječnika.
“Govorio sam o terminalnim fazama bolesti. Tada je pomoć svećenika itekako dobra, pomaže pacijentu da miran umre, ali i obitelji da se s tim nosi. To je izvađeno iz konteksta i osobno mogu svjedočiti da je pomoć svećenika dobrodošla. To nikako ne umanjuje vrijednost liječika”, objasnio je ministar.
Sveučilišna bolnica u zagrebačkom Blatu
“Nisam opterećen poviješću, ali iz nje treba učiti. Hrvati 1917. grade Medicinski fakultet. 1942. dovršavaju i useljavaju bolnicu Rebro. Hrvati 1980. počinju graditi Sveučilišnu bolnicu. Sada moramo biti vizionari i moramo dovršiti Sveučilišnu bolnicu i preseliti bolnice iz grada. Merkur, Petrova, Draškovićeva i Sveti Duh su dotrajale bolnice. Ulagati u njih je gašenje požara. Trebamo zadržati dvije velike bolnice, Rebro i Dubrava, i napraviti Sveučilišnu bolnicu u Blatu”, govori ministar.
“Prije dva mjeseca razgovarao sam o Sveučilišnoj bolnici, prezentirao sam tu ideju premijeru i on ju je prihvatio. Mi moramo graditi unaprijed. Nekim mjestima treba dnevna bolnica da ne idu tisuće ljudi u udaljene gradove. U konkretnom slučaju, ispravno je napraviti bolnicu koja bi uvezala sve ove koje su dotrajale. Nije to moja umna tvorenvina, nego se nameće samo po sebi”, rekao je Kujundžić.
“Sveučilišna bolnica ima 220.000 kvadratnih metara. Ljudi koji su radili projekciju bolnice u Blatu bili su vizionari koji su znali kako će se razvijati grad i kako se pozicioniraju bolnice. Ona je na idealnom mjestu i može se širiti. To ne možete nigdje drugdje u Zagrebu”, kaže ministar te dodaje da bi se za pola milijarde eura mogla napraviti Sveučilišna bolnica tako da se u prvoj fazi napravi dječja bolnica, a kasnije bi se preselile i druge bolnice.
Ministar procjenjuje da bi se dječja bolnica mogla izgraditi za tri godine, a preseljenje bolnica s područja grada moglo bi biti završeno u roku od 10 godina.
Dugovi bolnica prema veledrogerijama su trenutno oko tri milijarde kuna
“Ne smijemo se više zaduživati, moramo tražiti rješenja”, govori.
“Dugovi se moraju platiti. U ovom trenutku imamo ozbiljan problem, država će morati tražiti rješenje kako se kriza ne bi produbila i bolnice bile blokirane. To je ozbiljan problem”, kaže ministar.