Krajem prošle godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je da sumnja u još jednu epidemiju kuge na Madagaskaru. One bolesti koja je kao bubonska kuga od Srednjeg vijeka, pa sve do, u nekim slučajevima, 17. stoljeća kosila nebrojene milijune ljudi po Europi. Govorimo o jedinoj pošasti koju je čovječanstvo počastilo personificiranjem kao jednog od jahača apokalipse, o bolesti za koju prosječni zapadnjak “zna” da pripada dalekoj prošlosti.
Koliko tome nije tako pokazuje, primjerice, to što je prije nekoliko dana New Mexico objavio i treći ovogodišnji slučaj te bolesti. Pa iako SAD godišnje bilježi prosječno sedam (!) slučajeva kuge, ovo bi najmoćnijoj naciji svijeta mogla biti odavno rekordna godina U razdoblju od 2010. do 2015., prema WHO-u, u SAD-u je bilo najmanje 39 oboljelih od kojih je pet umrlo. Čak se i Dr. House u jednoj od epizoda suočio sa slučajem kuge.
U svijetu od kuge inače najviše stradavaju na Madagaskaru; tri četvrtine svih slučajeva u svijetu od 2010. otpadaju na tu zemlju koja u Africi nije ni najsiromašnija, koja nije ni nefunkcionalna, koju ne razdiru ratovi. U pet godina od 2010. tamo je bilo 3248 oboljelih ljudi i 584 umrlih. U siječnju je WHO obznanio još jednu epidemiju sa 62 oboljela u području u kojem nije bilo kuge još od 1950. Kongo je sljedeći u kojem se umire od kuge sa 586 oboljelih u pet godina i 67 mrtvih.
Slijede Uganda sa 72 oboljela i Tanzanija sa 61, Peru sa 66, osim toga sporadično je slučajeva bilo još u centralnoj Aziji, Kini, Južnoj Americi… Najčešći oblik kuge je onaj bubonski, koji ubija između 30 i 60 posto oboljelih. Rjeđi oblik je plućna kuga. Zanimljivo je da ljudi kugu mahom ne doživljavaju kao zoonozu iako ju prenose buhe s glodavaca na čovjeka.
Prije 10 godina supina američkih i francuskih znanstvenika objavila je u u znanstvenom magazinu “PloS ONE” jezivi slučaj da je Yersinia pestis, uzročnik kuge, od neke druge bakterije, koja je razvila otpornost prema određenom antibiotiku, jednostavno “kopirala” njezinu otpornost. U trenu je proradila noćna mora kolektivne istraumatizirane svijesti čovječanstva zbog 200 milijuna ljudi koje je ova bolest u raznim oblicima pobila od pamtivijeka do danas.
WHO svake godine zabilježi više od 2000 slučajeva zaraze kugom, no zahvaljujući sve moćnijim antibioticima, od ukupnog broja zaraženih godišnje umire njih samo deset posto. To znači da smo zasad zaštićeni dosezima moderne medicine, ali ovakvi odnosi uskoro bi se mogli promijeniti. Na Madagaskaru, na kojemu je učestalost izbijanja zaraze veća nego igdje drugdje, 1995. godine izoliran je uzročnik kuge za koji se ustanovilo da je otporan na čak osam antibiotika kojima je bio tretiran.