Ekonomski stručnjak Guste Santini za N1 komentirao je smjernice proračuna za 2018.
Vlada je u četvrtak prihvatila Prijedlog smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018.-2020. Prihodi državnog proračuna za 2018. godinu planiraju se na razini od 127,9 milijardi kuna, a rashodi na 132,9 milijardi kuna, dok se deficit opće države projicira na razini od 0,8 posto BDP-a, uz stopu gospodarskog rasta od 2,8 posto.
“Lijepo to izgleda, da poželite. Treba imati nekoliko elemenata u vidu, nisam presretan jer rashodovna strana proračuna raste, a to znači da nećemo provesti reforme, a bez reformi nema izlaska Hrvatske iz krize”, kazao je Santini.
“Bojim se da će se ponoviti 1998. godina, kada smo 1. siječnja uveli jedinstvenu stopu PDV od 22 posto, a kako bi se saniralo stanje u državnoj blagajni. Tada se gruda snijega počela kotrljati s vrha brda i ona je danas postala lavina.”, kaže Santini i upozorava:
“Potrebno je restrukturirati rashodovnu stranu proračuna, trebamo shvatiti da smo jako zadužena zemlja i da nam je jako velik inozemni dug, i, ako uzmemo kamate na taj dug, pitanje je koliki je uopće rast. BDP ne može trpjeti tu razinu javne potrošnje i točka. Toliko država ne smije participirati s javnim sektorom jer onda je pitanje što je s tržišnom ekonomijom.”
Santini upozorava da država ne smije u tako velikoj mjeri ovisiti od turizmu: “Dovoljno je da se malo zaljulja turizam, a uvijek imate sedam mršavih i sedam debelih krava. Ove će godine još dodatno biti povećan udio u turizmu, jer je dobra godina, ali moramo ostalo gospodarstvo razvijati, moramo imati izvozno gospodarstvo, a ono je moguće samo ako se samnje porezi.”
“Nema ništa bez provedbe reformi, reforme mirovinskog sustava, zdravstvenog i socijalnog sustava, treba redefinirati i definirati znanost i obrazovanje kao temljene poluge razvoja. U razvijenim zamljama reforme su kontinuirani proces”, ističe Santini.
Komentirao je i situaciju u Agrokoru.
Agrokor preživljava – lakše se diše zbog kreditne linije, dodatno je zadužen, ali i da je prethodno vodstvo moglo dignuti kredit, možda o njemu sada ne bi ni razgovarali. Treba napraviti benefit analizu – što ni značio evantualni stečaj. Ali, mislim da nema razloga da ide u stečaj, mislim da se može restrukturirati. Zapitajmo se koliko bi trebalo novac da se stvori novi Agrokor. Kriza je šansa, zašto od Agrokora ne bi napravili još većeg regionalnog igrača, ali Agrokor ovakav nije dobar”, zaključuje Santini.