na terasi hostela na boriku

Čuvari folklorne kulturne baštine; Sutra svečani završni koncert polaznika Škole hrvatskog folklora

Adam Vidas/ZARAPIX

Uoči svečanog završnog koncerta polaznika Škole hrvatskog folklora, koji će se održati sutra, 11. kolovoza 2017. u 21,00 sat na terasi OH Zadar na Boriku, razgovarali smo sa uvaženim stručnjacima, glazbenim pedagogom Vjekoslavom Martinićem, poznatim majstorom izrade tradicijskih glazbala i poznatim tamburaškim voditeljem Tiborom Bunom.

– Tradicijska glazbala Hrvatske možemo podijeliti u četiri skupine: aerofoni, idiofoni, kardofoni i membrofoni. Ima pedesetak glazbala koja su se svirala u davna vremena gotovo od nastanka čovjeka. Možemo reći da su to glazbala preteča svim današnjih glazbala koja možemo vidjeti u simfonijskim i tamburaškim orkestrima. Sama glazbala imaju veliki značaj jer se sviraju solistički a isto ih tako možemo uklapati uz orkestar u određenim tonalitetima. Ono što je posebno je njihova arhaičnost jer su izrađeni iz prirodnih materijala koja daju jednu toplinu i imaju dušu. Zbog navedenog tradicijski svirači se stapaju sa glazbalom i tako donose teme koje u datom trenutku najbolje osjećaju, rekao nam je glazbeni pedagog, poštovani Vjekoslav Martinić te nadalje istaknuo što se događa sa narodnom baštinom u obrazovnom sustavu te kazao da je potrebno produžiti duljinu trajanja ovog zahtjevnog seminara.

– U našem obrazovnom sustavu se samo djelomično spominje narodna baština a ovaj seminar je jedina institucija koja u potpunosti prikazuje veliki dio narodne baštine kroz pjesmu, ples, sviranje, narodne nošnje i običaje. Seminar je zbog svega navedenog vrlo bitan a moje osobno mišljenje je da bi trebalo povećati broj dana trajanja seminara jer je program veoma bogat nastavnim sadržajima a imamo malo vremena na raspolaganju, naglasio je Vjekoslav Martinić.

Cijenjenog tamburaškog voditelja Tibora Buna upitali smo što za hrvatsku kulturu znači ŠHF, tko su dugogodišnji polaznici i čemu je prvenstveno namijenjena škola tambure.

– Škola hrvatskog folklora je baza koja je stvorena prije nekoliko godina a dokaz kvalitetnog rada je da se polaznici svake godine u sve većem broju prijavljuju u Odjel za tambure. Treba istaknuti da je uz mene osnivač Odjela maestro Siniša Leopold. U našem Odjelu za tamburu imamo polaznike iz cijele Hrvatske, zatim naše iseljenike iz Austrije i Njemačke koji su dugogodišnji polaznici što nas raduje. Potom bi svakako spomenuo gospođu Sandru Korbar iz Chicaga koja je također naša dugogodišnja polaznica. Škola tambure prvenstveno je namijenjena za edukaciju voditelja tamburaških orkestara i sastava. Polaznici uče o metodičkom radu sa sviračima početnicima o osnovama dirigiranja te se upoznaju sa sviračkom tehnikom moderne tambure. Ove godine predavači i polaznici na ekstremno visokim temperaturama vježbaju sedam do osam sati. Drago mi je da u večernjem dijelu zabavljaju folkloraše sa svirkom i zajedno se druže i izmjenjuju iskustva, kazao nam je Tibor Bun.

Podsjetimo, Škola hrvatskog folklora, dugogodišnji projekt Hrvatske matice iseljenika započela je u srijedu, 2. kolovoza 2017. i održava se deset dana u Omladinskom hostelu Zadar HFS na Boriku. Kroz ovaj projekt ostvaruju se i važni ciljevi Hrvatske matice iseljenika: očuvanje, jačanje i promicanje hrvatske tradicijske kulture i hrvatskog nacionalnog i etničkog identiteta u hrvatskom iseljeništvu i među pripadnicima hrvatskih zajednica izvan domovine te povezivanje raseljene i domovinske Hrvatske. Voditeljica projekta je mr. sc. Snježana Jurišić, rukovoditeljica Odjela za kulturu, Hrvatske matice iseljenika.

Današnji programski stručni voditelj Andrija Ivančan u program ŠHF-a ugradio je suvremene trendove plesne edukacije i sve elemente za školovanje voditelja folklornih i tamburaških skupina. Polaznici ovog ljeta uče plesove, nošnje, pjesme i glazbala hrvatskog alpskog područja koje uključuje sjeverozapadnu Hrvatsku. Tako polaznici uče narodne plesove Gorskog kotara i Grobinštine, Karlovačkog pokuplja, Jaskanskog prigorja i polja, Samoborskog, Zaprešičkog, Vrapčanskog i Zagrebačkog prigorja i polja, Sesvetskog, Zelinskog, Vrbovečkog prigorja i polja, Zagorja, Međimurja i Podravine. Predavaju se i plesovi gradišćanskih Hrvata, hrvatske nacionalne manjine koja živi u austrijskoj pokrajini Gradišće (Burgenland) dok u širem smislu naziv obuhvaća i Hrvate na susjednim područjima zapadne Mađarske i južne Slovačke, donjoaustrijske Hrvate te moravske Hrvate.

 

 

 

 

Ostavi komentar koristeći Facebook