Zadnji porezni izvještaj Europske komisije iz srpnja ove godine pokazuje da Hrvatska kao druga najsiromašnija članica EU zauzima dvanaesto od 28 mjesta po udjelu poreznog opterećenja u njezinu BDP-u, piše Poslovni dnevnik.
Umjesto da s godinama pada, porezna je presija od 2005. do 2015. u Hrvatskoj rasla za 1,4 posto BDP-a. Prosječni udio poreza i doprinosa u EU 28 iznosi 38,7 posto BDP-a. Mjereno udjelom u BDP-u hrvatski porezi i doprinosi nešto su niži od prosječnih – 37,6 posto – no usporedive tranzicijske zemlje imaju manju poreznu presiju. Hrvatska je, primjerice, prvak po oporezivanju potrošnje te u udjelu ekoloških poreza (više od 4% BDP-a prema prosječnih 2,5%), ali zato smo uz Estoniju i Slovačku na začelju po udjelu imovinskog poreza od svega pola posto BDP-a.
EK navodi da su na početkuove godine samo Grčka i Rumunjska mijenjale osnovnu stopu PDV-a, Grčka ga je dizala s 23 na 24% dok je Rumunjska smanjivala s 20 na 19%. Kao rezultat toga, prosječna stopa PDV-a ostala je 21,5 posto, iznad koje značajno strše četiri zemlje: Mađarska sa stopom od 27 posto te Hrvatska, Danska i Švedska koje potrošnju oporezuju s 25 posto. Na drugom su kraju Luxemburg (17%) i Malta (18 %). Kad je riječ o oporezivanju plaća Europska komisija navodi da u prosjeku svaka druga porezna kuna u EU 28 dolazi od poreza na rad – najviše u Švedskoj, Austriji i Danskoj 55 posto – dok se Hrvatska nalazi među šest članica s najnižim pritiskom gdje se iz rada prikupi nešto manje od 40 posto ukupnih poreza i doprinosa.