Od 4. rujna počinju državne subvencije na kredit za kupnju kuće ili stana. Na taj će način građani u odnosu na komercijalni kredit u banci uštedjeti gotovo 20 posto.
Prema okvirnom izračunu Agencije za pravni promet i posredovanje nekretnina, u 30 godina otplate kredita za stan od 67 kvadrata, ušteda bi bila 35.254 eura. Država je za ovu mjeru pripremila 35 milijuna kuna, čime može subvencionirati oko 1500 kredita za kupnju stana ili kuće.
Kamata se mijenja
Točnu je uštedu točno predvidjeti zbog toga što je kod ove vrste kredita kamata fiksna samo prve četiri godine. U iduće dvije godine može biti povećana za najviše deset posto, nakon čega će kamatu diktirati tržište. Ako pak oni koji kupuju subvencioniranu kuću ili stan u prve četiri godine dobiju ili posvoje dijete, ušteda će biti i veća.
Ako bi u roku od 30 godina kamata za komercijalni kredit iznosila 4,50, a za subvencionirani kredit 3,30 posto, za stan od 97 kvadrata, čiji kvadrat košta 1500 eura po četvornom metru, mjesečni bi anuitet u komercijalnom kreditu bio 507 eura, a u subvencioniranom 438 eura, piše Novi list. Država plaća pola u prve četiri godine, što znači da je cijena za građane 219 eura u tom vremenu. Takvo se stanje produljuje na još dvije godine ako se obitelj proširi.
‘Sveta vodica’
Iako se čini odlično, bankari i stručnjaci za tržište nekretnina smatraju ovu mjeru negativnom. Smatraju da će je iskoristiti najviše 2000 kupaca.
‘Dio tih kupaca možda će činiti oni koji bi se inače teže odlučili na ulazak u kredit, no dio će svakako biti kupci koji su ionako imali namjeru uzeti kredit za nekretninu, pa su čekali da subvencije krenu u primjenu. Mjera je, međutim, ‘sveta vodica’ jer tržište nekretnina već gotovo dvije godine raste i ne treba poticaje’, kažu neki od njih neslužbeno i dodaju da bi se država umjesto ovoga trebala baviti rastom tržišta nekretnina i nedostatkom građevinske radne snage jer prazni stanovi na tržištu više nisu problem.
Protivnici ove mjere tvrde da je ona samo kopija nekih ranijih mjera, a demografski će učinak od nje biti slabašan, piše Novi list.