porazne statistike

Od nas su siromašniji jedino Rumunji; “Kakav je to život kad nakon 42 godine rada nemaš za dva dana na moru?”

Arhiva/ZARAPIX
Tamni način

– Do 2014. godine svako ljeto bio sam na moru deset do 15 dana, ali otkako sam u mirovini, nakon 42,5 godine radnog staža, ne mogu si priuštiti ni dva dana ljetovanja – ispričao nam je jedan 66-godišnji umirovljenik iz Zagreba. U njegovom kućanstvu žive još dvije osobe, supruga radi, i sin koji je nedavno našao posao. Mjesečno u kućanstvu imaju ukupno oko 5000 kuna.

Platimo režije, hranu, i za godišnji odmor ne ostane. Sve bi dao za dva dana na moru. Kakav je to život kad nakon 42,5 godine radnog staža imaš mirovinu od 1700 kuna? – požalio se naš sugovornik koji je jedan od 62,8 posto stanovnika što si prema podacima Eurostata ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan doma. Hrvatska je prema tom istraživanju statističkog ureda Europske unije na predzadnjem mjestu, iza nas je još samo Rumunjska. Prema podacima Eurostata, naime, trećina stanovnika EU, njih 32,9 posto, ne može si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan doma. U toj situaciji je 34,6 posto kućanstava s djecom i 31,3 posto kućanstava u kojima nema djece. Na začelju najsiromašnijih zemalja su Rumunji i Hrvati, piše Jutarnji.hr.

Ugrožene skupine

Popis najsiromašnijih zemalja u kojoj si 66,6 posto stanovništva ne može priuštiti odmor od tjedan dana predvodi Rumunjska, a odmah nakon nje, sa 62,8 posto stanovnika. našla se Hrvatska.

– Istraživanje pokazuje da je najveći postotak osoba koje si ne mogu priuštiti sedam dana godišnjeg u jednočlanim kućanstvima starijih osoba koje su u mirovini, a najniži u kućanstvima u kojima žive dvije osobe mlađe od 65 godina – primjećuje ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof. Ističe kako je i prijašnjih godina Hrvatska prema tom istraživanju bila na začelju jer je taj postotak 2015. godine iznosio 65,8 posto, a 2014. čak 70,1 posto.

Zbunjeni Mediteran

– Grčka je, pak, visoko, kao i Cipar, čini mi se ipak da to možda ukazuje na to da postoji određeno nerazumijevanje načina na koji je pitanje postavljeno. Jer to su sve zemlje u kojima velika količina populacije ima i druge domove, pa kad ih se to pita na taj način, ne znam računaju li u to odlazak u vikendicu – govori ravnatelj Krištof te dodaje da je prema istraživanju turističke aktivnosti stanovništva u 2015. na “barem jednom privatnom višednevnom putovanju bilo je 1,6 milijuna ili 42,9 posto stanovništva Hrvatske u dobi od 15 i više godina”.

Nakon Hrvatske, na popisu su Bugarska sa 56,4 posto građana koji si ne mogu priuštiti odmor od jednog tjedna, potom Grčka sa 53,6 posto, Cipar sa 53,5 posto te Mađarska sa 50,7 posto. Najviše mogućnosti za putovanje imaju Šveđani sa 8,2 posto državljana koji neće otići na odmor od jednog tjedna, potom Luxemburg sa 13,1 posto, Danska sa 13,7 posto, Finska sa 14,2 posto, Austrija sa 15,4 posto te Nizozemska sa 16,2 posto stanovnika koji si nisu u stanju priuštiti odmor od tjedan dana izvan vlastitog doma, piše Jutarnji.hr.

U proteklih pet godina pao je broj stanovnika koji si ne mogu priuštiti odmor od jednog tjedna, osim u Cipru, Danskoj i Grčkoj. Profesor Zdenko Babić s katedre socijalna politika pri Pravnom fakultetu objašnjava kako ovo istraživanje “govori da si 6 hrvatskih građana od njih 10 ne može priuštiti tjedan godišnjeg odmora izvan doma dok je prosjek za EU 3 od 10 za većinu najrazvijenijih zemalja EU”.

– Ove razlike dodatno potvrđuju vrlo visoke razlike u životnom standardu i razvijenosti te kupovnoj moći između građana različitih zemalja EU – komentira profesor Babić te dodaje:

Siromašni istok

– Iako se za Hrvatsku taj pokazatelj nešto poboljšao posljednju godinu, on je ipak na samom dnu uz Rumunjsku i prilično dobro pokazuje standard i kupovnu moć hrvatskih građana u europskom kontekstu dok je s druge strane primjerice susjednu Sloveniju tjedan godišnjeg izvan doma ne može priuštiti manje od 30 posto slovenskih i čeških građana što govori da postoje i tzv. nove članice EU u kojima si većina stanovništva može pokriti tjedan godišnjeg izvan doma. Jasno je da je današnji životni standard posljedica kvalitetnih ekonomskih i drugih politika u navedenim zemljama, ali vrijedi i obrnutu za Hrvatsku, nažalost.

Ipak, nadu daje činjenica da se ovaj rezultat popravlja za Hrvatsku ove godine i ostaje za nadati se da će se taj oporavak ubrzati u budućnosti.

Ostavi komentar koristeći Facebook



 

Listen on Online Radio Box!

Svira(lo) na Anteni Zadar 97,2

Listen on Online Radio Box!

10 najemitiranijih na Anteni Zadar