Znanstvenici su obrazložili koja pića izazivaju najveći mamurluk. Sav alkohol izaziva dehidraciju, pa tako i svaki izaziva mamurluk, no njegova jačina ovisi o nusproduktima fermentacije koji se nađu u čaši pića koju popijemo. Oni daju boju i okus pićima, ali naša ih jetra teško razgrađuje, piše Punkufer.
Kvasac proizvodi određene kemikalije tijekom fermentacije, a pivar i vinar nemaju puno utjecaja na njihovu količinu. Unatoč tome, pivo nema puno tih kemikalija, no žestoka pića imaju.
Zašto u destilerijama mogu kontrolirati količinu tih kemikalija? Proizvođači žestica zagrijavaju tekućinu pa neke ishlape, dok druge ostaju, ovisno o visini temperature ili broju postupaka destilacije i filtriranja.
Tako ovih kemikalija uglavnom ima u tamnijim žesticama, dok ih u votki i džinu nema. Najveća je količina u brandyju, potom viskiju i crvenom vinu, pa njih tijelo teže probavlja.
No, kemikalije koje ostaju nakon fermentacije nisu jedini faktor koji doprinosi jačini mamurluka. Ugljični dioksid u šampanjcu i drugim pjenušavim pićima pomaže da alkohol brže uđe u krvotok. Još je gore ako se pije na prazan želudac.
Znanstvenici su ujedno razbili i mit da jeftina pića izazivaju gori mamurluk. S obzirom na sve gore navedeno, to nije točno. Nije točno niti mišljenje da pića u kombinaciji sa sokom odnosno šećerom izazivaju jači mamurluk jer šećer tijelo brže probavi od alkohola.