Poslali smo upit

Dupin sa Silbe: Priča o tome kako je državna agencija pokušala zataškati svoju nesposobnost

Snimio čitatelj
Tamni način

Nakon što smo prije nekoliko dana objavili vijest kako se strvina dupina na Silbi raspada punih četiri dana te da ju nitko nije uklonio iz uvale Šotorišće, uputili smo upit o funkcionalnosti cijeloga sustava Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu (HAOP) na čiju adresu nas je usmjerio Institut Plavi svijet. Naime, upravo kod HAOP-a smo trebali dobiti odgovore na pitanja o funkcionalnosti sustava uklanjanja uginulih morskih životinja, te u konačnici ono je li dupin uklonjen. Podsjećamo, iz Instituta Plavi Svijet napomenuli su nam kako je sustav trom i neefikasan te da u konačnici često ne funkcionira.

Ono što smo od HAOP-a dobili detaljan je opis funkcioniranja Protokola u slučaju pronalaska uginule životinje koji, parafraziramo napisano, ide na sljedeći način. Po pronalasku uginule, bolesne ili ozlijeđene morske životinje zove se DUZS (112) koji informaciju prosljeđuje dežurnom veterinaru. U slučaju dupina, kao što je ovaj na Silbi, zove se Veterinarski fakultet u Zagrebu koji uklanja životinju, osim ako to nije moguće zbog čega ju uklanja jedinica lokalne samouprave. Ono što je zanimljivo je činjenica da po Zakonu nitko ne snosi odgovornost ako se ovoga veoma kompliciranog protokola ne pridržava. No, protokola se pridržavalo, kažu nam u HAOP-u.

Vezano za predmetni slučaj pronalaska uginule jedinke dobrog dupina (Tursiops truncatus) na Silbi možemo Vas izvijestiti da su odmah po dojavi, stručnjaci s VEF-a (op.a. Veterinarskog fakulteta) su u suradnji s lokalnim stanovništvom probali ukloniti jedinku. Zbog tadašnjih otežalih vremenskih prilika isto se nije moglo obaviti odmah po dojavi, no lešina je uklonjena. Protokol je vrlo aktivan i kompleksan sustav, djelotvoran i fleksibilan, a vrlo često ovisi i o okolnostima pojedinih događaja. Prosječno se godišnje zabilježi od 25 do 30 uginulih jedinki dupina u hrvatskom dijelu Jadrana. Ugibanje morske flore i faune dio je prirodnih procesa u okviru funkcioniranja bilo kojeg morskog ekosustava, pa i jadranskog. U tom smislu, ugibanje ove jedinke ne može se nikako smatrati ekološkom katastrofom. zaključili su nam u priopćenju kojega ćete u cijelosti moći pročitati pri dnu teksta.

Nevera?

No, kako smo mi Antena Zadar, a ne Antena Koprivnica ili Križevci, i bili smo živi svjedoci vremenskih prilika posljednjih nekoliko dana na širem području Zadarske županije, opravdanje o tome kako su iste bile ‘otežale’ bilo je teško progutati. Naime, i sami znate kako je zadnjih nekoliko dana vjetra nedostajalo, a kiša i s njom otežali vremenski uvjeti stigli su tek jučer. Zvali smo zato još u četvrtak Silbu kako bismo dodatno provjerili tvrdnje Hrvatske agencije za okoliš i prirodu.

– Ma kakva nevera, bonaca je bila zadnjih dana. A što se dupina tiče, ne mogu vam sa sigurnošću potvrditi što se s njime dogodilo, budući da se nasukao na drugom kraju otoka, kazao nam je tada Saša Predovan iz Turističke zajednice Silbe.

Kontaktirali smo i mještane koji su nam isto tako opovrgnuli navode HAOP-a, ponudivši nam i druge, pomalo šokantne informacije.

– Bonaca je bila zadnjih pet dana, jedino je prvi dan malo bure zapuhalo koja je dupina i izbacila na obalu. Nema šanse da nitko nije mogao doći i ukloniti dupina jer je vrijeme bilo i više nego ugodno, sve brodske linije su vozile! A te tvrdnje da su došli veterinari s VEF-a su smiješne. Da, mještani su uklanjali, ali samo mještani. Vezali smo ga konopima i izvukli iz mora jer se ljudi tamo kupaju, a tko zna od čega je krepao, može biti da je bio bolestan, a što bi onda bilo? Jedino tko je nama pomogao u izvlačenju bila su dva Slovenca, a osim ako su s veterinarskog u Ljubljani, veterinara nije bilo, kazao nam je mještanin Silbe koji je izvlačio dupina, a koji se priupitao bi li se dupin ikada i maknuo da priča nije završila u medijima.

Stručnjaci Veterinarskog fakulteta nisu izašli na teren!

Potpuno iskreno, to nam je potvrdio i Tomislav Gomerčić, profesor na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, koji biva angažiran na najviše akcija uklanjanja, odnosno spašavanja uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih strogo zaštićenih morskih životinja.

– Ja nisam bio na Silbi prilikom uklanjanja lešine dupina, niti itko s Veterinarskog fakulteta. Pošto se radilo o lešini u poodmaklom stupnju raspadanja odlučili smo da je nećemo pregledati. Ja sam organizirao da je jedan čovjek sa Silbe ukloni i zbrine je. Lešina je trebala biti zbrinuta i dan ranije ali je mještanin imao drugog posla i nije je stigao maknuti. Lešina je odvučena s vanjske strane Premude i potopljena, objasnio nam je Tomislav Gomerčić, najpoznatiji hrvatski stručnjak za ova pitanja kojega još nazivaju i “doktor za delfine”.

Protokol je zakazao, a njegova neefikasnost pokušala se zataškati

Iz svega što smo doznali, jasno je kako je na slučaju dupina sa Silbe protokol zakazao te se u konačnici moralo pribjeći improvizaciji prilikom uklanjanja lešine. HAOP je to, kao državna agencija, pokušao zataškati i prikriti u medijima, iznoseći netočne informacije kako bi, valjda, njihov posao bio kudikamo lakši i jednostavniji, da sustav koji ne funkcionira ne prođe kroz mukotrpnu reviziju.

Prije svega, iznosili su neistine o tome zašto se nije moglo izići na teren ukloniti lešinu, potom su stručnjake s Veterinarskog fakulteta pokušali uvaliti u probleme jer s njima, izgleda, nisu obavili ni minimum nužne komunikacije da bi sustav mogao funkcionirati, a dupina su, s dozvolom VEF-a, na kraju morali uklanjati sami mještani.

Protokol dozvoljava uklanjanje lešine morske životinje bez prisustva stručnjaka, no kako nam je napomenuto, radi se to uz blagoslov lokalne zajednice. Kako je Silba mjesto u sastavu Grada Zadra, u izvanrednim situacijama poput ove (makar je tek tromošću sustava ova situacija postala izvanrednom) dužnost uklanjanja lešine trebala bi nekom logikom pripasti njima, odnosno, pretpostavljamo, nekoj od gradskih komunalnih tvrtki. To se na ovom slučaju nije dogodilo, već su angažirani lokalni ljudi koji su mogli, da ovako kompliciran sustav ne postoji, ionako sami ukloniti lešinu kudikamo ranije.

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu tako se u ovome slučaju pokazala kao savršena birokratska mašina, institucija koja se zaštitila protokolima i propisima, koja se odriče sve odgovornosti, a u konačnici tvrdi da njihov gigantski zamršeni sustav funkcionira. Ipak, kao dokaz da su u krivu te da se netko treba detaljno pozabaviti njihovom funkcionalnošću uvijek će biti jedan dupin sa Silbe čija se lešina raspadala danima prije nego je sustav bio sposoban reagirati.


Priopćenje Hrvatske agencije za okoliš i prirodu

Poštovani,

Zahvaljujemo na postavljenim pitanjima. Kako bi dobili bolji uvid u cjelokupan proces dojava i zbrinjavanja i ulogu Agencije dostavljamo detaljniji opis Sustava za dojavu i praćenje te nastavno i odgovore na Vaša pitanja, koje su pripremile stručne službe HAOP-a.

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) središnja je institucija koja obavlja stručne poslove zaštite okoliša i prirode u Republici Hrvatskoj.

Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13), HAOP, između ostalog, vodi Sustav za dojavu i praćenje uhvaćenih, usmrćenih, ozlijeđenih i bolesnih strogo zaštićenih životinja i evidenciju o istom. Osim putem broja 112, javnost može dojave o viđenju i/ili pronalasku bilo koje strogo zaštićene uginule, bolesne ili ozlijeđene životinje prijaviti HAOP-u i putem on-line obrasca za dojavu i praćenje koji se nalazi na web stranici: http://www.dzzp.hr/sustav-za-dojavu-i-pracenje/k/sustav-za-dojavu-i-pracenje-obrazac-1332.html

Kako bi Sustav bio operativan (a ne samo baza podataka), za neke vrste izrađeni su i pojedinačni protokoli o načinu postupanja sa životinjama. Sustavno prikupljanje i obrada podataka o stradalim jedinkama strogo zaštićenih vrsta omogućava nam bolji uvid u biologiju i ekologiju vrsta, stanje vrsta kao i prepoznavanje prijetnji, odnosno ugroza s kojima se one susreću. Praćenje smrtnosti dio je opsežnog sustava monitoringa ugroženih i strogo zaštićenih vrsta. Monitoring i prikupljanje podataka o strogo zaštićenim vrstama, posebice o uzrocima njihove ugroženosti i smrtnosti daje nam mogućnost da što kvalitetnije osmislimo mjere očuvanja koje kao aktivnosti propisujemo u strateškim dokumentima za očuvanje strogo zaštićenih vrsta. Monitoring je također obveza prema nacionalnim, europskim propisima. Izvješće o radu Sustava za razdoblje 2014. – 2016. godinu možete naći na:http://www.dzzp.hr/sustav-za-dojavu-i-pracenje/izvjesca/izvjesce-o-provedbi-sustava-za-dojavu-i-pracenje-uhvacenih-usmrcenih-ozlijedenih-i-bolesnih-strogo-zasticenih-zivotinja-u-razdoblju-2014-2016-1537.html

Uspostavom Protokola za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih strogo zaštićenih morskih životinja (morski sisavci, morske kornjače i hrskavične ribe)  informaciju o pronalasku uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih jedinki morskih sisavaca, morskih kornjača ili hrskavičnih riba nalaznik može dojaviti na broj 112 (Državna uprava za zaštitu i spašavanje). Na ovaj način se informacija prosljeđuje do regionalno nadležnog veterinara. Ukoliko se radi o uginulom dupinu, veterinar o nalazu obavještava stručnjake s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (VEF) koji preuzimaju lešinu te na fakultetu  rade razudbu, utvrđuju uzroke uginuća, uzimaju uzorke te ostatke neškodljivo uklanjaju ili pohranjuju. Ukoliko veterinar utvrdi da lešina nije pogodna za razudbu, uzima samo osnovne podatke te prosljeđuje lešinu na neškodljivo uklanjanje koje sukladno Zakonu o veterinarstvu (NN 82/13; čl. 102) organizira jedinica lokalne samouprave te je samim time isto u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede sektora veterine. Suradnici Sustava postupaju u skladu s procedurama predviđenim Protokolom,  a Zakonom o zaštiti prirode nisu predviđene kazne za postupanje suprotno propisanim člankom 154. ZZP-a.

Više informacija dostupno je na poveznici: http://www.dzzp.hr/sustav-za-dojavu-i-pracenje/k/protokol-o-nacinu-komunikacije-u-slucaju-zbrinjavanja-strogo-zasticenih-morskih-zivotinja-1291.html gdje se osim detaljnog opisa postupanja nalazi i organigram Protokola te adresar s kontaktima svih ugovorenih veterinara.

Vezano za predmetni slučaj pronalaska uginule jedinke dobrog dupina (Tursiops truncatus) na Silbi možemo Vas izvijestiti da su odmah po dojavi, stručnjaci s VEF-a su suradnji s lokalnim stanovništvom probali ukloniti jedinku. Zbog tadašnjih otežalih vremenskih prilika isto se nije moglo obaviti odmah po dojavi, no lešina je uklonjena. Protokol je vrlo aktivan i kompleksan sustav, djelotvoran i fleksibilan, a vrlo često ovisi i o okolnostima pojedinih događaja. Prosječno se godišnje zabilježi od 25 do 30 uginulih jedinki dupina u hrvatskom dijelu Jadrana.

Ugibanje morske flore i faune dio je prirodnih procesa u okviru funkcioniranja bilo kojeg morskog ekosustava, pa i jadranskog. U tom smislu, ugibanje ove jedinke ne može se nikako smatrati ekološkom katastrofom.

 

Srdačan pozdrav,

Branka Ilakovac, dipl. novinar

Rukovoditeljica Odjela za odnose s javnošću / Glasnogovornica

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

Ostavi komentar koristeći Facebook



 

Listen on Online Radio Box!

Svira(lo) na Anteni Zadar 97,2

Listen on Online Radio Box!

10 najemitiranijih na Anteni Zadar