Rezultati velikog istraživanja kanadskih znanstvenika pokazuje kako prehrana s malim udjelom masnoća povećava rizik za preuranjenu smrt. To se događa jer osobe nerijetko zamijene masnoće s hranom punom ugljikohidrata koja ne sadrži važne hranjive tvari.
Naime, prehrana koja uključuje mnoštvo ugljikohidrata koji se nalaze u tjestenini, riži i kruhu jedna je od najnezdravijih. Studiju, koja je objavljena u časopisu Lancet te koju je prenijela i HINA, proveli su kanadski znanstvenici. Ona pokazuje da je na 135.000 odraslih osoba u 18 zemalja na kojima je istraživanje provedeno rizik od preuranjene smrti bio veći za 28 postomeđu onima koji su konzumirali rafinirane šećere i suhomesnate proizvode, odnosno mesne prerađevine. Te osobe živjele su kraće od onih koje su konzumirale maslac, sireve i meso. Rezultati istraživanja predstavljeni su na kongresu Europske udruge kardiologa koji se održao u Barceloni.
Dr. Mahshid Dehghan, voditeljica studije i znanstvenica na Sveučilištu McMaster, istaknula je kako se desetljećima smjernice zdrave prehrane fokusiraju na smanjenje masnoća i zasićenih masnih kiselina, ali da organizam treba masnoće. Tvrdi kako se u njima nalaze vitamini i esencijalne kiseline koje imaju vrlo važnu ulogu za organizam. Kada se unos masnoća smanji na najnižu razinu, organizam se “lišava” svih tih važnih minerala.
Dr. Dehghan i njezini kolege smatraju da nizak unos zasićenih masnih kiselina povećava izglede za preuranjenu smrt za 13 posto, dok konzumiranje veće količine svih vrsta masnoća smanjuje taj rizik za čak 23 posto. Tvrde da su svi oni koji dnevno u organizam unesu više od 60 posto kalorija iz ugljikohidrata imaju veće šanse za preuranjenu smrt, piše Zdrava krava.