podaci eurostata

Porazne statistike; Hrvati sve više žive u istom kućanstvu s roditeljima, bakama i djedovima

Arhiva/ZARAPIX

Prema podacima Eurostata prosječno europsko kućanstvo u 2016. godini sastoji se od 2,3 člana, s time da je u Hrvatskoj zabilježeno najveće prosječno kućanstvo (od 2,8 članova), dok je najmanje u Švedskoj (1,9 članova), a nakon nje u Njemačkoj i Danskoj (2 člana/ice).

Švedska je i neupitni europski šampion po broju kućanstava koja imaju samo jednog člana ili članicu; takvih je u ovoj skandinavskoj zemlji 52 posto, dakle više od polovice. Najmanje kućanstava koja se sastoje od jednog člana ima na Malti, tek 20 posto. U Hrvatskoj pak jednočlanih kućanstava ima oko 23 posto, piše Index.hr.

U desetogodišnjem periodu od 2006. do 2016. godine Hrvatska je i jedina članica Europske unije u kojoj se povećao broj članova prosječnog kućanstva, i to s na 2,7 na 2,8 članova. To ne svjedoči o porastu stanovništva, nego najvjerojatnije o činjenici da je dugogodišnja ekonomska recesija rezultirala gubitkom domicila za mnoge ljude te spajanjem različitih generacija u jedno kućanstvo.

S druge strane, u prosjeku se kućanstvo u istom desetogodišnjem periodu najviše smanjilo u Litvi, s 2,8 na 2,1 člana. Litva se ističe i po tome što ima najmanji udio kućanstava koja se sastoje od parova s djecom (17 posto), kao i parova bez djece (14 posto). Litva je u tom periodu pogođena velikim valom iseljavanja stanovništva, što objašnjava zašto se tako drastično smanjio broj članova prosječnog kućanstva u ovoj baltičkoj državi.

Hrvatska je izuzetak u odnosu na europske trendove

Najviše dvočlanih kućanstava koja se sastoje od parova bez djece ima u Finskoj (32 posto), dok je u Irskoj najviši udio kućanstava koja se sastoje od para s djecom u odnosu na ostatak Europske unije, i to 28 posto.

33 posto europskih kućanstava sastoji se od jedne osobe, 25 posto od dvije, najčešće od para bez djece, 20 posto kućanstava su parovi s djecom, a 4 posto samohrani roditelji s djecom. U Danskoj je najviše kućanstava u kojima žive samohrani roditelji s djecom (9 posto), dok ih je najmanje, tek 2 posto, u Finskoj i Grčkoj, te Hrvatskoj, u kojoj postoji samo 1,8 posto kućanstava koja se sastoje od samohranih roditelja i djece.

Dvije trećine kućanstava u 28 članica Europske unije sastoje se od jedne ili dvije osobe. No, povećao se i broj kućanstava u EU u proteklih deset godina: 2006. ih je bilo 199 milijuna, a u 2016. ih ima 220 milijuna. Znakovito, Hrvatska je opet izuzetak u odnosu na europske trendove odnosno jedna od svije članice EU-a u kojoj se u tih deset godina sveukupni broj kućanstava smanjio za 0,57 posto godišnje. Druga je Bugarska s 0,44 posto godišnjim padom broja kućanstava od 2006.

U svakom slučaju, ovi podaci Eurostata prilično su jasan odraz ekonomske situacije u Hrvatskoj, kao i prevladavajućih konzervativnih vrijednosti hrvatskog društva. Hrvatska se, ukazuju Eurostatovi podaci, zapravo vraća u vrijeme prve polovice 20. stoljeća kada je više generacija jedne obitelji živjelo pod istim krovom, što je kad se usporedi s trendovima u ostatku Europske unije još jedan pokazatelj nazadovanja.

Ostavi komentar koristeći Facebook



 

Listen on Online Radio Box!

Svira(lo) na Anteni Zadar 97,2

Listen on Online Radio Box!

10 najemitiranijih na Anteni Zadar