Cestitka_Uskrs

Stručnjaci složni: “Katastrofu smo mogli predvidjeti ranije i točnije, ali Vlada nije dala novce za radare”

Poplava biblijskih razmjera koja je pogodila Sukošan, Bibinje, Zadar, Nin i ostala priobalna mjesta u Zadarskoj županiji (ali svakako i dio zaleđa) mogla je i trebala biti ranije detektirana. U to su uvjereni brojni građani koji gotovo pozivaju na linč meteorologa zbog davanja ‘ublaženih’ prognoza u danima koji su prethodili katastrofi, no stručnjaci iz Crometea s kojima smo porazgovarali tvrde kako krivnja nije njihova.

– Model WRF ARW koji koristimo jako je dobar regionalni model za oborine i vjetar. Solidno smo predvidjeli oluju, ali nismo mogli predvidjeti razmjere ovoga ekstrema. Znali smo da će pasti više od 50 litara kiše po četvornom metru, ali ne i hoće li pasti na more ili kopno, te kolika će biti točna količina oborina, kaže nam Karlo Penović iz Crometea.

Kako smo tjednima pratili širenje i jačanje uragana koji su pogodili obalu Sjedinjenih Američkih Država, nametnulo se pitanje kako američki meteorolozi, ali i dobar dio europskih, znaju točno što dolazi, dok Dalmacija i dan danas, u 2017. godini, ne može vjerovati vremenskoj prognozi.

– Ovakav ekstrem mogao bi se mnogo točnije predvidjeti, barem nekih sat vremena prije kad bi Dalmacija napokon bila pokrivena radarom. Novci za radare pokušavaju se od Vlade Republike Hrvatske izvući godinama, ali meteorolozi su stalno odbijani. Srećom, Europska unija je nešto pametnija, ali trebat ćemo pričekati godinu dvije da projekt METMONIC zaživi s kojim će diljem Jadrana biti postavljena tri radara. Tada će se ovakve katastrofe moći ranije i detaljnije predvidjeti, rekao nam je Penović.

Trenutno je radarom pokrivena većina Hrvatske, ali od Zadra južnije građani su ostavljeni na milost ili nemilost vremenskim uvjetima, a ista stvar je i za otoke u koje se sve vlasti kunu, a u konačnici se za njih ništa konkretno ne radi.

Penović je također obranio i svoje kolege iz DHMZ-a koje su, kako kaže, isto napravile najviše što su mogle u danim uvjetima izostanka ključne opreme.

Popadić: “Radari nisu hir, oni su nužnost koja može spasiti ljude i imovinu”

Razgovarali smo i s Radom Popadićem, osnivačem udruge Crometeo, koji nam je dao detaljniji uvid u cjelokupnu situaciju s radarima i mogućnostima hrvatskih meteorologa da predvide katastrofe ovakvog razmjera.

– Za razliku od unutrašnjosti Hrvatske koja je radarima pokrivena pola stoljeća, hrvatski Jadran, posebice Dalmacija, takvu opremu nema. Radari nisu nekakav hir, oni su nužan instrument za moderne vremenske prognoze koji mogu iz minute u minutu, iz kilometra u kilometar, pratiti i predvidjeti kretanje oluje. Radari neće zaštiti ljude od posljedica nevremena, ali mogu na vrijeme upozoriti ljude, minimalizirati materijalnu štetu i spasiti ljudske živote. Udruga Crometeo godinama već upozorava na korisnost i nužnost radara, no za sada naši apeli nisu urodili plodom, kaže nam Popadić.

Osnivač Crometea kaže nam i kako smatra da je skandalozno ne samo to da radari nisu još uvijek postavljeni, već i činjenica da nitko ne povlači to pitanje osim meteorologa.

– Imamo političare iz Zadra, Šibenika, Splita i Dubrovnika, lokalne vlastodršce i ministre u vladi, koji se godinama nisu sjetili povući ovo pitanje, urgirati i potaknuti Vladu da pripremi sredstva za nužnu opremu koja bi umanjila štetu od ovakvih katastrofa. Imamo informaciju da je 2008. godine Vlada raspolagala novcem za kupnju spomenutih radara, no kako je nastupila kriza novac je preusmjeren za plaće u javnom sektoru, objašnjava Popadić tragičnost cijele situacije.

Rade Popadić također je pohvalio DHMZ i njegovu ravnateljicu Natašu Strelec Mahović za koju kaže da je prva, mimo Crometea, odgovorna osoba koja se ozbiljno bavi pitanjem radara kao opreme koja je u modernoj meteorologiji postala neophodna. Popadić joj daje punu potporu i svaku pohvalu.

– Moram naglasiti i kako sam neugodno iznenađen prosvjedima na Pelješcu protiv postavljanja meteorološkog radara na toj lokaciji. Radari ni na koji način ne štete ljudima i njihovom zdravlju, već im samo mogu pomoći u katastrofama poput ove koja je pogodila zadarsko područje, rekao nam je Popadić referirajući se na prosvjede o kojima više možete pročitati kod kolega iz Dubrovačkog dnevnika.

Rade Popadić otkrio nam je i kada bi Dalmacija trebala dobiti prvi radar koji će biti u stanju predvidjeti razmjer oluje poput ciklone Gracija. Kaže nam da prema njegovim informacijama prvi radar stiže tek krajem 2019. godine, i to na zadarsko područje. Za mikrolokalitet nije siguran, ali navodno bi radar trebao biti postavljen na području Bibinja. Sredstva je osigurala Europska unija.

U konačnici je na Zemuniku izmjereno ekstremnih 323 milimetra kiše, a u Zadru 284 milimetra kiše po četvornom metru. Florida je, pod udarom uragana Irme, zabilježila tek 218 milimetara kiše. Šteta od ciklone Gracija i dalje se zbraja.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...